Međunarodni tim istraživača namjerava u travnju 2024. čamcima na sunčevu energiju i pedale krenuti prema izvoru Amazone u peruanskim Andama, a zatim putovati gotovo 7000 kilometara preko Kolumbije i Brazila do ušća rijeke u Atlantski ocean.

"Glavni cilj je izraditi kartu rijeke i dokumentirati bioraznolikost" okolnih ekosustava, rekao je koordinator projekta, brazilski istraživač Yuri Sanada za AFP.

Skupina također planira snimiti dokumentarni film o ekspediciji.

Desetak ljudi je u prošlosti proputovalo uzduž cijele Amazone, no nitko s ovakvim namjerama, kazao je Sanada, koji sa suprugom Verom upravlja tvrtkom za produkciju filmova Aventuras.

Amazona, koja se nalazi u najvećoj prašumi na svijetu, dugo je smatrana najvećom rijekom zbog svojeg obujma, koji je veći od Nila, Jangcea i Mississippija zajedno.

Međutim, postoji desetljećima dug zemljopisni spor o tome je li duža ona ili Nil, a stvar je otežana zbog metodoloških poteškoća i nedostatka konsenzusa o veoma jednostavnom pitanju: gdje počinje i završava Amazona.

Guinnessova knjiga rekorda titulu je dodijelila Nilu.

No, "koja je duža je više pitanje definicije nego jednostavnog mjerenja", dodaje se u knjizi.

Enciklopedija Britannica donosi podatak da je Nil dugačak 6650 kilometara, a Amazona, koju mjeri od izvora rijeke Apurimac u Peruu, 6400 kilometara.

Američki neuroznanstvenik i istraživač James "Rocky" Contos je 2014. ponudio alternativnu teoriju, prema kojoj Amazona počinje nešto dalje, kod rijeke Mantaro na sjeveru Perua.

Bude li ta teorija prihvaćena, to će značiti da je Amazona "zapravo 77 kilometara duža nego što su geografi ranije mislili", rekao je za AFP.

Sanadina ekspedicija će pokriti oba izvora.

Jedna skupina, koju će voditi Contos, putovat će splavima nizvodno Mantarom. Druga skupina će jahati konje uz obale Apurimaca s francuskom istraživačicom Celine Cousteau, unukom legendarnog oceanografa Jacquesa Cousteaua.

Na mjestu gdje se rijeke spajaju, Sanada i dvoje drugih istraživača će započeti najduži dio putovanja u trima posebno izrađenima kanuima s motorima, koji rade na sunčevu energiju i pedale, a opremljeni su senzorom za mjerenje udaljenosti.

"Moći ćemo izraditi mnogo preciznija mjerenja", kazao je Sanada.

Istraživači namjeravaju predati tehnologiju održivih motora lokalnim skupinama domorodaca, dodao je.

Ekspediciju podržavaju međunarodne skupine poput The Explorers Cluba i Harvard Map Collectiona.

Pustolovi će prelaziti teren naseljen anakondama, aligatorima i jaguarima, no ništa od toga ne plaši Sanadu, rekao je.

"Najviše se bojim krijumčara drogom i nezakonitih rudara", pojasnio je.

Plovila će biti opremljena neprobojnom kabinom, a tim pregovara s vlastima ne bi li dobili oružanu pratnju za najopasnija područja.

Bude li ekspedicija uspješna, moguće je da će biti ponovljena na Nilu.

Sanada tvrdi da debata o najdužoj rijeci svijeta možda nikad ne bude završena. No, drago mu je da "utrka" skreće pozornost na prirodna bogatstva Amazonske prašume i potrebu da je se zaštiti kao jedne od ključnih zaštita planete od klimatskih promjena.

"Amazona je (tu), no posljedice njenog uništavanja i dužnost da je se sačuva je svačija", kazao je.