Prosvjed, koji je nazvan "Walk of shame", išao je od veleposlanstva Grčke do veleposlanstva RH te Afganistana, a završio je na središnjem bečkom Heldenplatzu. Dok su ispred veleposlanstva Grčke prosvjednici tražili prijem izbjeglica iz kampa Moria na otoku Lesbosu, ispred zgrade veleposlanstva RH sve je bilo usmjereno protiv nasilja hrvatske policije nad izbjeglicama te ilegalnih push-backova. 

Skup pred hrvatskim veleposlanstvom vodila je nevladina organizacija SOS Balkanroute, koja je od prošle godine napravila 12 humanitarnih transporta u Bosnu i Hercegovinu, a koja je ove godine dobila u Austriji diljem zemlje poznatu nagradu "Ute Bock" za pomoć izbjeglicama, nazvanu po čuvenoj austrijskoj humanitarki i "mami izbjeglica" preminuloj 2018. godine. 

Pred veleposlanstvom RH, koje je na prosvjedu čuvalo više policijskih vozila, podijeljene su ploče sa slikom maloljetnika koji je pretučen od hrvatske policije te nakon povratka u Bosnu i Hercegovinu snimljen od aktivista. "Srami se, Europska Unijo", stajalo je na brojnim pločama koje su podignute ispred hrvatskog veleposlanstva u bečkome trećem becirku.

Rasprava u parlamentu

Aktivisti su u svojim govorima opisali "sistematske metode" i primjere nasilja nad izbjeglicama, od kojih su 500 slučaja i 1673 A4 stranica - dokumentiranih u sklopu Border Violence Monitoring Networka - uručili još u lipnju osobno austrijskoj ministrici pravosuđa Almi Zadić. Tom prigodom kritizirali su, prema njima, "nedovoljan učinak austrijske vlade" u pogledu 

Isto je ovaj tjedan učinila i parlamentarna zastupnica Socijaldemokratske stranke Austrije Nurten Yilmaz, koja je zbog povrede ljudskih prava na hrvatsko-bosanskoj granici ishodila i raspravu u austrijskome parlamentu. "Ljudska prava važe za sve. Austrija ima u tom pogledu veliku tradiciju i bitno je ne samo da svi znaju koje se grozote tamo događaju, nego i da učinimo nešto konkretno i stupimo u kontakt s Hrvatskom", rekla je Yilmaz koja je prošle godine bila na Vučjaku te sama razgovarala s brojnim izbjeglicama pretučenim od hrvatske policije. 

"Bosna ostavljena na cijedilu"

"Austrija je Bosnu i Hercegovinu s ovim pitanjem ostavila na cijedilu", rekla je Yilmaz koja se osobno zauzela da Grad Beč - u rukama njenih socijaldemokrata - pomogne Bosni i Hercegovini. Ovaj tjedan gradonačelnik Beča Michael Ludwig u tom je pogledu poklonio Bosni i Hercegovini pet vozila Hitne pomoći. "Na nama je da pomognemo našim susjedima. Da se ovo nasilje događa u Austriji, ja bih bila sretna da Hrvati nama kažu: Hej, susjedi, ne ide tako!", rekla je Yilmaz u video-intervjuu koji su aktivisti objavili na svojoj stranici (https://www.facebook.com/watch/?v=602944613705988). 

Njen zahtjev za većim angažmon Austrije je, doduše, odgođen od vladajuće crno-zelene koalicije kancelara Sebastiana Kurza. Ewa Ernst-Dziedzic iz Zelene stranke obavijestila je tom prigodom javnost kako je dokumentacija aktivista prvo završila u Ministarstvu vanjskih poslova, a zatim i da je austrijsko veleposlanstvo kontaktiralo hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova tražeći objašnjenja. "Zašto o tim aktivnostima ništa ne objavljujete?", upitala se Yilmaz. 

Članovi bečke vlade na prosvjedima 

Ispred hrvatskog veleposlanstva osim aktivista SOS Balkanroute govorila je i Alexandra Stanić, poznata austrijska novinarka i glavna urednica tamošnjeg VICE magazina. Više je puta boravila u divljim izbjegličkim kampovima u Unsko-sanskom kantonu, baš kao što je i napravila veliku reportažu o tome. 

"Ljudi ne samo što su primorani piti vodu iz rijeke, što nemaju nikakve uslove za životu i što su prepušteni sami sebi, nego su još izloženi i nasilju koje je sve veće i veće", rekla je Stanić. Aktivist SOS Balkanroute Milan Sabotzki upozorio je da su samo ovaj mjesec pomagači organizacije imali pet slučajeva loma ruke, a izbjeglice su sve rekle da im je to nanijela hrvatska policija. 

Na demonstraciji su sudjelovali djelomično i članovi Zelene stranke koji traže veći angažman Austrije, ali i Socijaldemokratska stranka te stranka NEOS. Odazvalo se više predsjednika bečkih općina, ali i gradski ministar za integraciju i obrazovanje Jürgen Czernohorsky.