Svjesni prisutnosti klimatskih promjena - ekstremnih vremenskih uvjeta, sve češće pojave poplava i suša te topljenja ledenjaka ove godine je moto obilježavanja "Vode i klimatske promjene", ističu u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Hrvatska je, kažu, kao i ostatak svijeta, pod velikim utjecajem klimatskih promjena te već sada izdvaja značajna financijska sredstva za sanaciju posljedica.

Stoga je Ministarstvo pokrenulo izradu prve nacionalne Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. Strategija, koja je upućena u Hrvatski sabor, sadrži rezultate klimatskog modeliranja i očekivane promjene klime za Hrvatsku do 2040. i 2070. godine.

Dokument donosi i analizu sektora koji su prema sadašnjim spoznajama najviše izloženi i ranjivi klimatskim promjenama te su definirane mjere. Očekuje se porast temperature zraka od 1,3 i 1,5 °C do 2040., odnosno od 2,2 2,5 °C do 2070., što će posljedično utjecati na sve druge parametre, uključujući i na intenzitet oborina i porast razine mora.

Kako bi odgovorila na te i druge izazove, Europska komisija je krajem 2019. predstavila "Europski zeleni plan" kojim se predlaže nova strategija rasta s ciljem preobrazbe EU u društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom, u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa.

Kao što je najavljeno u okviru Europskog zelenog plana, vode će se adresirati u Akcijskom planu postizanja nulte stope onečišćenja za netoksični okoliš, čije donošenje se predviđa 2021. te se naglasak stavlja na obnavljanje prirodnih funkcija površinskih voda, što je važno radi očuvanja i obnove bioraznolikosti u jezerima, rijekama, močvarama i estuarijima te za sprječavanje i ograničavanje šteta nastalih od poplava.

U Ministarstvu kažu da je u takvom kontekstu započelo i prvo predsjedanje Hrvatske Vijećem Europske unije te je na sastanku Vijeća ministara zaštite okoliša 5. ožujka Hrvatsko predsjedništvo potaknulo raspravu o dijelu pitanja iz lepeze "Europskog zelenog plana". Ministri su razmijenili mišljenja i o evaluaciji vodnoga zakonodavstva.

Europska komisija je u prosincu 2019. objavila rezultate provjere prikladnosti Okvirne direktive o vodama i njenih "direktiva kćeri" kojom su se direktive pokazale uglavnom prikladne svrsi. Rezultati su pokazali kako je Okvirna direktiva o vodama usporila pogoršanje stanja voda i smanjila kemijsko onečišćenje. Također da je dovoljno fleksibilna udovoljiti novim izazovima, kao što su klimatske promjene, nedostatak vode i pojava novih onečišćujućih tvari za što je neophodna bolja integracija vodne politike u politike drugih sektora te je nužno definirati dodatne izvore financiranja.