Depresija je ozbiljan poremećaj mentalnog zdravlja duboko utječe na svaki aspekt života, a također može imati fatalni ishod.

Mentalno zdravlje okružuju brojne stigme, stid i sramota da se potraži pomoć, kao i razne zablude zbog kojih su mladi nedovoljno informirani o depresiji i dostupnim terapijama.

Simptomi depresije kod mladih

Depresija kod mladih se u najvećem broju slučajeva prvi put javlja u razdoblju puberteta. S druge strane, dosta je rijeđa pojava ove bolesti u ranom djetinjstvu.

Simptomi depresije kod adolescenata jednaki su kao i kod odraslih: dolazi do promjena u ritmu spavanja, tjelesnoj težini, bezvoljnosti, beznadnosti, osjećanja umora. Osim toga, simptomi depresije kod mladih su i prevladavajuće nezadovoljstvo, primjetna i česta nervoza. Tinejdžeri se neprijateljski ponašaju prema roditeljima, a nisu rijetki ni napadi bijesa.

Roditeljima znak za uzbunu mogu biti i novi problemi u školi, kao i ako primijete da tinejdžer ne održava osobnu higijenu kao ranije.

Depresija kod mladih praćena je niskim samopouzdanjem i sumornom slikom budućnosti. Mladi koji se bore s depresijom u opasnosti su da se okrenu zloupotrebi psihoaktivnih supstanci, zato je pravovremena i adekvatna reakcija roditelja od presudne važnosti.

Stres i okruženje kao okidači depresije

Svijet se danas mijenja bržim tempom nego ikada, a nagle promjene dovode do većeg stresa kod mladih nego u prethodnim generacijama. Stres izaziva depresiju i poremećaje raspoloženja.

Tinejdžeri koji su zbog okoline ili genetskih predispozicija skloniji stresu mogu stoga razviti simptome depresije u zbunjujućem i teškom razdoblju adolescencije.

Suvremeni način života se odlikuje nedostatkom podrške obitelji, manjkom fizičke aktivnosti i osobnih susreta, sunčeve svjetlosti i većom upotrebom tehnologije. Svi ovi faktori utječu na sve češću pojavu depresije kod mladih.

Ne može se zanemariti ni utjecaj životne sredine, kao što je prehrana prepuna brze hrane i i povećana izloženost toksinima. Naš užurbani način života, toksini iz okoline i drugi elementi mogu povećati faktore stresa koji doprinose depresiji.

Utjecaj društvenih mreža

Jedna od najvećih razlika u životu sadašnjih tinejdžera, u usporedbi s ranijim generacijama, je ta što oni provode puno manje vremena povezujući se s vršnjacima osobno, a više vremena povezujući se elektronskim putem, uglavnom putem društvenih mreža.

Takve veze su emotivno manje ispunjujuće i nerijetko dovode do osjećaja izoliranosti i usamljenosti, koja su povezana s depresijom.

Depresija kod mladih se razvija i zbog manjka samopouzdanja i iskrivljene slike o svom tijelu. Recimo, društvena mreža Instagram bazira se uglavnom na imidžu. Najčešće je Instagram ključna platforma zbog koje mladi doživljavaju osjećaj anksioznosti, depresije i zabrinutosti zbog izgleda tijela.

Jedan od najčešćih uzroka depresije kod tinejdžera je nedostatak sna, koji mogu izazvati ili pogoršati društvene mreže. Istraživanja pokazuju da 60 posto adolescenata gleda u mobitele u posljednjih sat vremena prije spavanja i da u prosjeku spavaju sat vremena manje od svojih vršnjaka koji ne koriste mobitele prije spavanja.

Plavo svjetlo s elektronskih ekrana ometa proces uspavljivanja; povrh toga, provjera društvenih mreža nije opuštajuća aktivnost pred spavanje.

Nedostatak zdravih aktivnosti

Depresija kod mladih javlja se i zbog onoga što tinejdžeri ne rade kada ne provode vrijeme na društvenim mrežama. Prije svega se misli na fizičku aktivnost i aktivnosti koje donose osjećaj postignuća, poput učenja novih vještina i razvijanja talenata.

Ako provodite puno vremena na mobitelu, imate manje vremena za aktivnosti koje mogu izgraditi samopouzdanje, osjećaj uspješnosti i povezanosti.

Društvene mreže također ometaju izvršavanje domaćih zadaća i drugih aktivnosti koje zahtijevaju koncentraciju. Postalo je uobičajeno da se tinejdžeri druže s prijateljima na društvenim mrežama u isto vrijeme dok uče. Studije pokazuju da to smanjuje učenje i performanse,