Završne riječi u postupku protiv vođe srpskih radikala Vojislava Šešelja pred Haškim sudom započet će u ponedjeljak nakon nešto više od četiri godine suđenja na kojem su tužitelji iznijeli dokaze o njegovoj ulozi u kampanji etničkog čišćenja nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj i BiH te vojvođanskih Hrvata na koju je poticao govorima mržnje i svojim dobrovoljcima, a Šešelj proveo u ismijavanju i opstruiranju postupka, javlja Hina.

Haaški je sud sazvao završne riječi nakon što je Šešelj odlučio ne izvoditi dokaze obrane jer se nisu ispunili njegovi uvjeti da mu sud bez nadzora financira troškove obrane i riješi status njegovih pravnih savjetnika a presuda se, prema planu rada suda, očekuje najesen.

Tužitelji će za svoje završne riječi imati prvi tjedan dok će tjedan kasnije to učiniti Šešelj. On je na jednom od ranijih ročišta tražio da mu se za završne riječi dodijeli deset dana, poručivši sucima da ga njihova presuda "ne interesira" jer "odlazi u povijest direktno iz ove sudnice". Raspravno vijeće nije pokazalo razumijevanje za taj njegov zahtjev, kao ni za mnoge druge kojima je pokušavao pretvoriti postupak u farsu.

Haaško je tužiteljstvo optužilo Šešelja da je pridonio ratnim zločinima prije svega govorima mržnje i poticanjem na zločine protiv hrvatskog i muslimanskog stanovništva u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH u razdoblju od 1991. do 1993. godine. Optužen je da je, zajedno s drugim sudionicima zločinačkog pothvata predvođenog Slobodanom Miloševićem, pokušao uspostaviti novu srpsku državu na dijelovima Hrvatske, BiH i same Srbije progonom pod patronatom države, koji je uključivao ubojstva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine Hrvata i Bošnjaka. Optužen je za zločine protiv čovječnosti u BiH i Hrvatskoj, a posebno za masakr na Ovčari te progon Hrvata počinjen pokoljem u Voćinu, kao i za progon Hrvata iz Vojvodine, te progon i ubojstva Bošnjaka na području BiH.

Tužitelji su na suđenju dokazivali da je Šešelj, itekako svjestan pokretačke snage svojih zapaljivih govora, etiketirao Hrvate kao ustaše, a sve u BiH koji su se zalagali za opstanak te države islamskim fundamentalistima, kako bi poticao na njihov progon samo zato što su bili 'pogrešne' nacionalnosti i zato što su živjeli na zemlji za koju je optuženi mislio da je srpska.

Ideju 'velike Srbije' sa zapadnom granicom Virovitica-Karlovac-Karlobag zagovarao je u javnim nastupima, a svojom je ekstremnom retorikom mobilizirao i poticao na progon Hrvata i muslimana ne samo sebi podređene stranačke dobrovoljačke oružane jedinice, nego i druge srpske snage.

Šešelj je, nakon završetka tužiteljskog dokaznog postupka u kojem su izvedena 72 svjedoka, te još osam svjedoka suda tražio odbacivanje optužnice smatrajući da nije dokazana, no taj je zahtjev u svibnju prošle godine raspravno vijeće odbilo jer je ocijenilo da se čini da dokazi podupiru tvrdnje tužitelja da je Šešelj huškačkim govorima poticao svoje dobrovoljačke snage na zločine u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini.

Šešelj je u pritvoru Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) od 24. veljače 2003. godine, a njegovo suđenje za ratne zločine počelo je u studenome 2007. godine nakon što je štrajkom glađu ishodio odobrenje da se brani sam.

Tijekom glavnog suđenja protiv Šešelja su vođena i tri postupka za nepoštivanje suda zbog otkrivanja identiteta svjedoka s glavnog suđenja za ratne zločine. U jednom je pravomoćno osuđen na 15 mjeseci, u drugom nepravomoćno na 18 mjeseci, a treći je postupak u tijeku.