Stres na poslu pogađa sve više ljudi, štoviše, teže je naći nekoga tko radi bez stresa nego one kojima je stres već počeo nagrizati zdravlje. Za početak, stres na poslu povezan je i s visokim tlakom, pretilošću i depresijom. Svaki taj pojedinačni faktor život čini težim i može povećati rizik od smrti

Uz to, kratkoročne posljedice stresa su razvijanje nezdravih životnih navika, poput preskakanja obroka ili malo sna. Osim toga, pušenje, alkohol i neredovito vježbanje mogu dovesti do ozbiljnih dugoročnih posljedica za zdravlje, posebice srca.

U istraživanju se pokazalo da svih 10 izvora stresa na poslu pridonose povećanom troškovima zdravstvenog sustava, a neki od njih i povećanom riziku od smrti.

Inače, čimbenici stresa koji su povezani s krvožilnim bolestima i lošim psihičkim zdravljem odgovorni su za više smrtnih slučajeva godišnje od dijabetesa, Alzheimera ili gripe, kažu znanstvenici.

Možda i najbolji način nošenja sa stresom je ravnoteža resursa i zahtjeva. Ako se osjećamo premalo kapacitirani za određeni posao, pokušaj ispunjavanja zahtjeva izaziva stres. Ako je osobi dosadno jer posao obavlja "lijevom nogom", i to je uzrok stresa.

Druga mogućnost koju imamo je povećati svoje resurse, ili promijeniti posao.

Najvažnije je razviti otpornost na stres na poslu, kažu znanstvenici, naći svoj unutarnji mir, vrijeme za meditaciju, šetnju ili izlazak na ručak.