Čini nam se da znamo puno stvari, no kad se krenu postaviti pitanja, vrlo brzo ćete odustati - jer nepoznanica ima tolimo da je to nevjerojatno! 

Pa, da vidimo par najočitijih, a i dalje potpuno nejasnih....

Jesmo li sami u svemiru? - možda i nismo. Potraga za mjestima u svemiru gdje ima života, od Marsa do planeta udaljenih mnogo svjetlosnih godina, nije novost. 1977. godine uhvaćen je signal koji je nosio poruku potencijalno poslane od strane vanzemaljaca, a astronomi sada imaju mogućnost skeniranja atmosfere u potrazi za svijetovima na kojima ima vode i kisika, a možda i drugih oblika života.

Kako je započeo život? - prije četiri milijarde godina se nekoliko jednostavnih kemikalija susrelo i sačinilo biologiju - pojavile su se prve molekule koje su imale sposobnost replikacije. Ljudi su evolucijom povezani sa tim molekulama. No, kako su se te osnovne kemikalije pojavile na Zemlji i spontano se posložile u nešto što nalikuje životu? Kako smo dobili DNK? Kako su izgledale prve stanice? Pitanja su to oko kojih se još uvijek vode žustre rasprave.

Od čega je sačinjen svemir? - astronomi još uvijek ne znaju sastav 95% svemira. Atomi, koji oblikuju sve što vidimo oko nas, objašnjavaju samo 5% njegove ukupne strukture. U posljednjih 80 godina je postalo jasno da ogroman ostatak čine dva misteriozna entiteta: crna tvar (eng. dark matter) i tamna energija (eng. dark energy). Prva tvar je otkrivena 1933, a druga tek 1998.

Što je svijest? - još uvijek nismo potpuno sigurni. Znamo da je odgovor povezan sa različitim regijama u mozgu koje su u interakciji, a ne samo sa jednim dijelom mozga. Ideja je da ukoliko uspijemo otkriti koji su to dijelovi, moći ćemo razumijeti kako se svijest javlja.

Što nas čini ljudima? - promatranje našeg DNK nam neće odgovoriti na to pitanje: ljudski genom je 99% identičan genomu čimpanze. Ipak, imamo veći mozak od većine životinja, odnosno imamo tri puta više neurona nego gorila. Također, mnogo elemenata za koje smo smatrali da nas čini jedinstvenom vrstom, kao što je jezik i upotreba alata, nalazimo i kod životinja. Možda je odgovor na pitanje kultura. Moguće je da je to upravo ono što nas čini planetom ljudi, a ne majmuna.

Zašto sanjamo? - trećinu života provodimo spavajući. Usprkos tome, znanstvenici i dalje nastoje otkriti zašto spavamo i sanjamo. Pobornici teorija Sigmunda Freuda vjeruju da snovi predstavljaju neispunjene želje - često seksualne naravi - dok se drugi pitaju jesu li snovi išta više od nasumične aktivnosti mozga koji spava.

Zašto stvari postoje? - stvarno ne bismo trebali biti ovdje. „Stvari" od kojih smo sačinjeni je zapravo materija, koja ima svog dvojnika - antimateriju - koja se razlikuje samo po električnom naboju. Kada se susretnu, obje nestaju u bljesku energije. Trenutno teorije predlažu da je Veliki prasak stvorio jednaku količinu i jedne i druge tvari, što bi značilo da smo se već trebali susresti sa našim dvojnicima. Srećom, izgleda da je priroda ipak pristrana, obzirom da smo i dalje ovdje.