Sreća nije garancija dugog života
Najduže žive ljudi koji su najmudriji, najobazriviji i najuporniji. Oni koji su kao djeca bili veseli i imali više smisla za humor u prosjeku žive kraće
Često ste čuli kako vam govore: „Budi dobre volje, ne brini, ne radi toliko, to skraćuje život..." - novi rezultati američkog istraživanja pokazuju da to, jednostavno, nije točno!
Howard Freedman, psiholog i profesor sa Sveučilišta California, otkriva da je osamdesetgodišnje istraživanje o tipu ličnosti i očekivanju životnog vijeka došlo do zaključka da su pogrešne takve pretpostavke.
Najveće iznenađenje istraživanja jest koliko karakterne crte i društveno okruženje utjecati na to kad će netko umrijeti. Sasvim je jasno da su neki ljudi skloniji bolestima, teže se oporavljaju i ranije umiru, dok drugi iste dobi mnogo bolje prolaze.
Svakakva objašnjenja za razlike u životnom vijeku pojavila su se tijekom osam desetljeća trajanja istraživanja - anksioznost, manjak fizičke aktivnosti, stresni posao i građenje karijere, spremnost na rizik, religioznost ili manjak vjere u Boga, asocijalnost, pesimizam... Ali, nitko nije pokušao da detaljno analizirati i protumačiti rezultate.
Otkriće koje je najviše iznenadilo istraživače bilo je slijedeće: ljudi koji su kao djeca bili veseliji i imali više smisla za humor, u prosjeku su živjeli kraće od onih koji nisu nalazili vremena i smisla za šalu i smijeh. Najobazriviji, najmudriji i najuporniji bili su najzdraviji i živjeli su najduže.
Djelomično objašnjenje dr. Freedman nalazi u ponašanju: veseli, zabavni klinci lakše se upuštaju u rizična ponašanja, koja, s vremenom, ugrožavaju i zdravlje. S druge strane, otkrili su da optimistični pristup pomaže u vremenu krize, ali dugoročni stav: „ne brinem se, sve će biti dobro" može biti opasan jer lako vodi do lakomislenosti i nevođenja računa o stvarima koje doprinose dugovječnosti, kao što su staloženost i zdrav život. Mudrost i upornost, s druge strane, donose dobrobit i na duži rok - objašnjava Freedman.
Poruka cijelog istraživanja se po Freedmanu može sažeti i ovako: Sreća nije uzrok dobrog zdravlja, već se sreća i zdravlje često podudaraju, jer imaju zajedničke uzročnike.
ISTINE I ZABLUDE
Istraživači su otkrili još niz pogrešnih uvjerenja, na primjer:
Brak je dobar za zdravlje. To donekle važi za muškarce, ali ne i za žene. Muškarci koji ostaju u dugotrajnom braku žive duže, ali i muškarci koji se nikada nisu ženili žive duže od razvedenih, ili onih koji su stupali u brak više puta.
Razvod šteti zdravlju. Ni ovo ne važi za žene. Žene koje su se razvele i nisu se ponovo udavale živele su gotovo isto dugačko koliko i žene koje su ostale u jednom braku.
„Ne brini, ne napreži se mnogo, ne živciraj se, čuvaj zdravlje." To nije dobar savjet ni za zdrav, niti za dug život. Najzdravije i najduže žive ljudi koji se najviše posvećuju svome poslu.
Ljubav produžava život. Još jedno veliko iznenađenje: osjećaj da smo voljeni povećava osjećaj sreće, ali to ne pruža zdravlje i dug život. (izvor: 92.net)
Howard Freedman, psiholog i profesor sa Sveučilišta California, otkriva da je osamdesetgodišnje istraživanje o tipu ličnosti i očekivanju životnog vijeka došlo do zaključka da su pogrešne takve pretpostavke.
Najveće iznenađenje istraživanja jest koliko karakterne crte i društveno okruženje utjecati na to kad će netko umrijeti. Sasvim je jasno da su neki ljudi skloniji bolestima, teže se oporavljaju i ranije umiru, dok drugi iste dobi mnogo bolje prolaze.
Svakakva objašnjenja za razlike u životnom vijeku pojavila su se tijekom osam desetljeća trajanja istraživanja - anksioznost, manjak fizičke aktivnosti, stresni posao i građenje karijere, spremnost na rizik, religioznost ili manjak vjere u Boga, asocijalnost, pesimizam... Ali, nitko nije pokušao da detaljno analizirati i protumačiti rezultate.
Otkriće koje je najviše iznenadilo istraživače bilo je slijedeće: ljudi koji su kao djeca bili veseliji i imali više smisla za humor, u prosjeku su živjeli kraće od onih koji nisu nalazili vremena i smisla za šalu i smijeh. Najobazriviji, najmudriji i najuporniji bili su najzdraviji i živjeli su najduže.
Djelomično objašnjenje dr. Freedman nalazi u ponašanju: veseli, zabavni klinci lakše se upuštaju u rizična ponašanja, koja, s vremenom, ugrožavaju i zdravlje. S druge strane, otkrili su da optimistični pristup pomaže u vremenu krize, ali dugoročni stav: „ne brinem se, sve će biti dobro" može biti opasan jer lako vodi do lakomislenosti i nevođenja računa o stvarima koje doprinose dugovječnosti, kao što su staloženost i zdrav život. Mudrost i upornost, s druge strane, donose dobrobit i na duži rok - objašnjava Freedman.
Poruka cijelog istraživanja se po Freedmanu može sažeti i ovako: Sreća nije uzrok dobrog zdravlja, već se sreća i zdravlje često podudaraju, jer imaju zajedničke uzročnike.
ISTINE I ZABLUDE
Istraživači su otkrili još niz pogrešnih uvjerenja, na primjer:
Brak je dobar za zdravlje. To donekle važi za muškarce, ali ne i za žene. Muškarci koji ostaju u dugotrajnom braku žive duže, ali i muškarci koji se nikada nisu ženili žive duže od razvedenih, ili onih koji su stupali u brak više puta.
Razvod šteti zdravlju. Ni ovo ne važi za žene. Žene koje su se razvele i nisu se ponovo udavale živele su gotovo isto dugačko koliko i žene koje su ostale u jednom braku.
„Ne brini, ne napreži se mnogo, ne živciraj se, čuvaj zdravlje." To nije dobar savjet ni za zdrav, niti za dug život. Najzdravije i najduže žive ljudi koji se najviše posvećuju svome poslu.
Ljubav produžava život. Još jedno veliko iznenađenje: osjećaj da smo voljeni povećava osjećaj sreće, ali to ne pruža zdravlje i dug život. (izvor: 92.net)
02.04.2011. 19:23:19