Hrvatski građani doživljavaju obitelj kao područje s najviše spolne neravnopravnosti, pa bi akcije na poticanju rodne jednakosti prije svega trebalo usmjeriti na obitelj kao najugroženije područje, stoji u danas predstavljenom istraživanju "Percepcija iskustva i stavovi o rodnoj diskriminaciji u RH".

Istraživanje koje je naručio Vladin Ured za ravnopravnost spolova, provedeno je u srpnju ove godine na uzorku od 1363 ispitanika.

Nešto više od polovice ispitanih (57,7 posto) smatra da u hrvatskom društvu žene i muškarci nisu ravnopravni - takvo mišljenje ima 66,7 posto žena i 47,8 posto muškaraca.

Većina ih drži da je rodne diskriminacije u Hrvatskoj danas manje nego prije desetak godina, što, vjeruju u istraživačkom timu, svjedoči da građani primjećuju pozitivne promjene u području rodne ravnopravnosti.

Otprilike svaki treći (36,8 posto) tvrdi kako zna da je spolna diskriminacija zakonski kažnjiva, njih 40 posto to ne zna, a gotovo svaki četvrti (23,2 posto) misli da takvo ponašanje nije kažnjivo. Muškarci pri tome češće nego žene znaju da je diskriminacija na temelju spola zabranjena.

Kao najveće razlike u pogledu rodne (ne)ravnopravnosti ispitani vide u obitelji - 63,5 posto žena i 28,5 posto muškaraca kažu da su bili neravnopravno tretirani u obavljanju kućanskih poslova.

Što se tiče podjele kućanskih poslova i brige o djeci, 87 posto ispitanih slaže se da žene češće nego muškarci obavljaju kućanske poslove, 75 posto ih misli da su majke te koje su prvenstveno zadužene za brigu oko djece, njihove obveze i aktivnosti, a 72 posto ispitanika smatra da se posao i karijera muškarca u većini obitelji stavlja ispred posla i karijere žene.

Najviše ispitanika navodi da su bili diskriminirani od roditelja, i to podjednako od oca i majke, ali je značajna razlika po spolu - roditelji su diskriminirali oko 10 posto muškaraca te oko 30 posto žena.

Većina anketiranih (75,1 posto) slaže se da žena treba imati pravo izbora o zadržavanju trudnoće, čemu se protivi njih 9,2 posto, a 75 posto žena i 67 posto muškaraca smatra da žena treba imati pravo na medicinski potpomognutu oplodnju bez obzira je li u braku ili nije.

Rodna neravnopravnost u većoj se mjeri percipira i na poslu, odnosno da žene i muškarci nemaju jednake mogućnosti pri zapošljavanju i napredovanju te vrednovanju radnih rezultata.

Predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac-Radin očekuje da će predstavljeno, kao i istraživanja koja su u tijeku (o položaju žena na selu, žena s invaliditetom, te o položaju pripadnica srpske nacionalnosti na tržištu rada) biti znanstvenim pristupom vrednovano i u akademskoj zajednici.

Najavila je da će rezultati istraživanja biti uvršteni u narednu Nacionalnu strategiju za promicanje ravnopravnosti spolova, onu za razdoblje od 2010. do 2015. (hina/metro-portal)