U današnje je vrijeme sve teže i teže održati samokontrolu. Toliko je izazova da je prepuštanju užitcima sve teže odoljeti. Međutim, malom vražićku koji nas tjera da odustanemo od pravilnih odluka stigao je u pomoć zanimljiv i moćan saveznik - šećer.

Otkrića britanskih znanstvenika pokazuju da je razina snage naše volje neposredno povezana s konzumacijom šećera pa tako u trenutcima kad je glukoza na najnižoj razini donosimo loše odluke.

Analiziranjem ispitivanja finskih osuđenika i djece u osnovnoj školi u Americi, autori su otkrili da što je razina šećera u krvi niža, osjećamo se bjesnijima i imamo manje kontrole nad svojim postupcima.

U jednom testiranju ispitanici su podijeljeni u dvije skupine. Jedni su pili limunadu sa šećerom, a drugi s umjetnim sladilom. Obje skupine su poslije toga igrale računalne igrice. Kako je igra postajala teža, osobe koje su pile zašećereno piće malo su negodovale, ali su nastavljale igrati, dok su oni koji nisu konzumirali šećer postali agresivni - psovali su i udarali računalo. 

Naime, dijelovi mozga zaduženi za samokontrolu u čeonom režnju koriste mnogo više glukoze nego ostali. Iz tog nam se razloga  slatkiši jedu češće nego zdravija i bogatija hrana, zbog čega je mnogima izuzetno teško držati dijetu.

Ipak, rješenje tih problema ne leži u pretrpavanju slatkom hranom, nego u pravom odabiru doba dana kad slatko treba jesti u umjerenim količinama. Tu vrijedi staro dobro pravilo da je doručak najvažniji obrok u danu, naročito ako se pripremate za psihički ili fizički izazovne zadatke.