Čokoladna su srca već dugo vremena jedan od klasičnih poklona za Valentinovo. Iako je čokolada u današnje vrijeme dostupna u svakom kutku naše planete, nekoć je bila rezervirana isključivo za nježna kraljevska nepca. Donosimo vam sedam zanimljivih činjenica o čokoladnom putu od drveta do vaše trgovine.

1. Čokolada se dobiva miješanjem kakaove mase s određenom količinom šećera. Kakaova se masa dobiva iz ploda kakaovca, biljke koja raste duboko u tropskim šumama i prašumama Amerike. Stabla kakaovca počinju davati prve plodove tek nakon pet godina, a najveće prinose daju sa deset godina starosti.

2.  Plodovi oblika i veličine lopte za američki nogomet u sebi prosječno sadrže pedesetak kakaovih zrna. Za proizvodnju 30 grama mliječne čokolade trebaju nam četiri zrna, a za istu količinu tamne čokolade treba nam 12 zrna.

3. Nakon što se izvade iz plodova, zrna se prže i uklanjaju im se ljuske, nakon čega se opet griju na visokim temperaturama, zbog čega se pretvaraju u gustu kakao pastu. Nakon toga se pasti dodaju šećer i mlijeko, ovisno o tome kakvu čokoladu želimo napraviti. Američki FDA postavio je standarde za različite vrste čokolade:

Mliječna čokolada mora sadržavati 10 posto kakao paste

Tamna čokolada mora sadržavati barem 35 posto kakao paste

Bijela čokolada u sebi ne sadrži kakao, ali mora sadržavati minimalno 20 posto kakao maslaca i ne više od 55 posto šećera

4. Kad se smjese ohlade i zapakiraju, šalju se u različite države, poput Švicarske, gdje se onda dorađuju, obogaćuju i spremaju za konačnu prodaju. Prosječni Amerikanac godišnje pojede oko 5,5 kilograma čokolade, dok prosječni Švicarac pojede gotovo 10 kilograma.

5. Čokolada se najviše jede u Europi, a ta navika potječe iz ranog 18. stoljeća, kad su mnogi Europljani uživali u ovoj tek otkrivenoj poslastici Novog svijeta. 15 od 16 danas vodećih zemalja svijeta po konzumaciji čokolade nalaze se u Europi.

6. Nekoliko je nedavnih studija pokazalo kako umjerena konzumacija čokolade, posebice one kvalitetnije (veći udio kakaa), ima pozitivan učinak na zdravlje srca i krvnih žila, a smanjuje i rizik srčanog i moždano udara za visokih 39 posto.

7. Znanstvenici se još uvijek ne mogu dogovoriti je li čokolada afrodizijak ili nije. I dok se oni svađaju, narodi s područja Meksika i Srednje Amerike konzumiraju čokoladna pića u te svrhe već tisuću godina. Legenda kaže i da je slavni Casanova jeo čokoladne slatkiše kako bi poboljšao svoje ljubavničke sposobnosti, a Markiz de Sade je bio tako strastveni čokoladoljubac da mu je supruga krijumčarila čokoladice dok je bio u zatvoru.