Saborska većina podržala je danas Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama u 2009., no potporu su mu uskratili HNS i SDP.

"Ne samo da čak osam od deset tijela s javnim ovlastima potpuno ignorira svoju zakonsku obvezu, nego nam se zapravo ovim izvješćem daje nepotpuna, a samim tim i kriva slika o stvarnom stanju provedbe zakona", poručio je Goran Beus Richembergh (HNS).

O tome kako se tijela s javnim ovlastima odnose prema zakonskoj obvezi svjedoči, kazao je, primjer općine Stari Mikanovci čiji načelnik godinama vijećnicima uskraćuje gradske dokumente.

"I ne samo to, nego na sjednici Općinskog vijeća oduzima vijećnicima zapisnik, gasi se svjetlo, dovode batinaši i tuku vijećnici. A što vlada radi, na definitivno utvrđenu situaciju da krši zakone, ona odgovara tako što raspušta Općinsko vijeće i nagrađuje načelnika općine, nasilnika, a kažnjava Vijeće", rekao je HNS-ovac.

Šimu Lučina (SDP) čudi što je u odnosu na 2006. broj zahtjeva za pristup informacijama smanjen čak šest puta, a frapantnim podatkom ocjenjuje onaj da 668 ili jedna četvrtina tijela javne vlasti nije dostavilo tražene informacije. Nužnim smatra izmjenu zakona kako bi se otklonili nedostaci.

Ivo Grbić je u ime HDZ-a podržao izvješće, ocijenivši ga metodološki kvalitetnim i razvidnim, te da je iz njega vidljiv napredak u ostvarivanju prava na pristup informacijama, budući da je prihvaćeno 91 posto zahtjeva.

Isto misli i Stanko Grčić (HSS), ustvrdivši da se rad tijela javne vlasti, unatoč uočenim negativnostima u provedbi zakona, može ocijeniti zadovoljavajućim u pogledu transparentnosti i dostupnosti javnosti. Predložio je da se nadzor nad provedbom zakona utvrdi i za resorna središnja tijela koja u svom djelokrugu imaju ovlast nadzora nad obavljanjem djelatnosti tijela javnih ovlasti.

Državni tajnik u Ministarstvu uprave Edmund Miletić kazao je kako izvješće ukazuje na određene probleme u primjeni zakona, ali isto tako i na mogućnost "određenih pravaca rješavanja tih problema". Kao problem je naveo činjenicu da je tek 50 posto lokalnih jednica dostavilo svoja izvješća o pravu na pristup informacijama, a dio tijela javnih vlasti nepravodobno rješava zahtjeve i ne podnosi rješenja o njihovu odbijanju.

No, dodao je, i oni koji traže pristup informacijama nerijetko traže podatke koji se ne smatraju informacijama, već se odnose na rješavanje osobnih postupaka o kojima se odlučuje u upravnom ili sudskom postupku.

Tijela javne vlasti lani su ukupno zaprimila 3.173 zahtjeva, od kojih je prihvaćeno njih 2.867, 185 odbijeno, 75 ustupljeno, a 46 neriješeno. (hina/metro-portal)