U Hrvatskoj je ljetno računanje vremena uvedeno 1982. godine, a u zapadnoj Europi početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, uz obrazloženje da se time "produžava" dan, potiču uštede u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim. 

Od 2002. godine Europska unija, kao i ostale zemlje u Europi odredile su da ljetno vrijeme počinje posljednje nedjelje u ožujku i  se završava posljednje nedjelje u listopadu.

Pored Islanda, jedine europske zemlje koja nije uvela zimsko i ljetno računanje vremena, ovog vikenda ni Rusi, prvi put poslije 30 godina neće pomicati kazaljke sata unazad. Rusija ostaje u "ljetnom vremenu", po Zakonu o računanju vremena, koji je proljetos izglasan na inicijativu predsjednika Dmitrija Medvedeva. 

"Nećemo prelaziti na zimsko vrijeme", rekao je tada ruski predsjednik, uz napomenu da je prilagođavanje pomicanju kazaljki povezano sa stresom i obolijevanjem ljudi.

Kazaljke satova su u Rusiji prvi put sezonski pomaknute 1.srpnja 1917. godine, u skladu s dekretom Privremene vlade, a u svijetu se vrijeme na takav način mijenja u približno 70 zemalja, uglavnom sjeverne hemisfere.

Rasprave o korisnosti pomicanja kazaljki vode se od uvođenja te prakse 1981. godine, a prema podacima posljednjih anketa 63 posto Rusa odobrava ukidanje "zimskog vremena".

Slijedeći primjer Rusije, o ukidanju zimskog računanja vremena razmišljaju i Belorusija i Ukrajina, a na pozitivnu stranu takve odluke ukazuju i Danci. 

Ideja o pomicanju kazaljki pripisuje se Benjaminu Franklinu koji je još 1784. godine za vrijeme posjete Parizu primijetio da bi se pomicanjem sata moglo bolje iskristiti dnevno svjetlo i uštedjeti na svijećama. 

Ruski stručnjaci ipak upozoravaju na neke negativne posljedice ukidanja tradicionalnog pomicanja kazaljki, posebno za energetske kompanije. Višetarifni strujomjeri u Rusiji su, naime, programirani da automatski prelaze na zimsko odnosno ljetno vrijeme.

Energetičari su preuzeli obavezu da besplatno ponovno programiraju takva brojila, kakvih je samo u Moskvi više od milijun, ali u tom poslu nailaze na probleme.

I poslovni bi mogli imati probleme, s obzirom na to da će vremenska razlika s Europom biti za jedan sat veća, što se ne smije zaboraviti u planiranju poslovnih sastanaka. Pojedini analitičari strahuju da će se ukidanje "zimskog vremena" u Rusiji odraziti i na trgovanje na burzi.

Većina stručnjaka, međutim, pozitivno ocjenjuje ukidanje zimskog računanja vremena. Profesor katedre na Institutu za demografiju Aleksej Skopin smatra samo da je Rusija još ranije trebala ostati  u "zimskom" vremenu, koje je bliže uobičajenom dnevnom biološkom ciklusu ljudi.