U odluci o sazivanju ročišta, donesenoj 26. studenoga, Hrvatska je pozvana da uputi svoga predstavnika na to ročište, a sve strane u postupku da donesu sve raspoložive dokumente o postojanju ili sudbini traženih dokumenata.

Haaški je sud Hrvatskoj, na zahtjev tužiteljstva, još u rujnu 2008. izdao nalog da dostavi dokumente o djelovanju hrvatskog topništva u "Oluji" koje tužiteljstvo traži radi suđenja trojici hrvatskih generala.

Hrvatska, koja je pokrenula posebnu administrativnu istragu o tim dokumentima, tvrdi da oni ne postoje ili su uništeni te je u studenom sudu poslala izvješće u kojem se navodi što je sve poduzeto da bi se dokumenti pronašli ili objasnilo zašto ih nema.

Pitanje "topničkih dnevnika" odredit će ocjenu glavnog haaškog tužitelja Sergea Brammertza o suradnji Hrvatske s tužiteljstvom pred Vijećem sigurnosti UN-a kojem se obraća u četrvrtak, 3. prosinca.

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor ovaj je vikend izjavila kako se nada da će se pitanje "topničkih dnevnika" uskoro zatvoriti i da će Brammertzovo izvješće biti pozitivno za Hrvatsku.

"Očekujem da će izvješće biti na tragu vladinih napora da se određena pitanja zatvore", rekla je u subotu Kosor ne želeći otkriti što je konkretno učinjeno.

Potvrdivši da je izvješće o istrazi poslano u Den Haag, ministar pravosuđa Ivan Šimonović u studenom je već izjavio da su saslušani novi svjedoci ili su od nekih ponovno uzeti iskazi te da su nađeni i neki dokumenti, no dosadašnje analize pokazale su da to nisu dokumenti koji su Brammertzu najzanimljiviji. Hrvatsko je pravosuđe u međuvremenu provelo postupke protiv nekoliko osoba za koje se sumnjalo da su umiješane u skrivanje tih dokumenata.

Zbog tužiteljevih prigovora u vezi s "topničkim dnevnicima" Velika Britanija, Nizozemska, Finska, Belgija i Danska blokiraju otvaranje poglavlja Pravosuđe i temeljna prava. Na sljedećoj međuvladinoj konferenciji 21. prosinca nije predviđeno otvaranje toga poglavlja, pa će ono biti otvoreno tek iduće godine. (hina/metro-portal)