Haaški optuženik Ratko Mladić, koji je uhićen u četvrtak ujutro u Srbiji, rođen je 12. ožujka 1943. godine u selu Božinovići kod Kalinovika u Bosni i Hercegovini, podsjeća Hina. Završio je vojno-industrijsku školu u Zemunu, Vojnu akademiju kopnene vojske i Komandno-štabnu akademiju u Beogradu. Nakon završene Vojne akademije 1965. ušao je u stalni sastav Jugoslavenske narodne armije (JNA). Časničku karijeru započeo je s činom potporučnika u Skoplju.

Od 1989. do lipnja 1991. bio je načelnik Odjela za nastavu u Trećoj armijskoj oblasti u Skoplju, a nakon toga je postao pomoćnikom zapovjednika za pozadinu u Prištinskom korpusu.

Na početku rata na prostoru bivše Jugoslavije prebačen je u Knin, gde je zapovijedao Kninskim korpusom.

Ukazom krnjeg Predsjedništva SFRJ od 25. travnja 1992. raspoređen je za načelnika stožera Komande Druge armijske oblasti u Sarajevu.

U svibnju 1992., kada se JNA povukla iz BiH, Mladić je imenovan zapovjednikom glavnog stožera štaba Vojske Republike Srpske (VRS). Na toj dužnosti je bio do prosinca 1996. godine.

Mladić je s vojskom 11. srpnja 1995. ušao u Srebrenicu, grad u istočnoj Bosni s većinskim muslimanskim stanovništvom, koji je bio pod zaštitom Ujedinjenih naroda. Zajedno s bivšim čelnikom bosanskohercegovačkih Srba Radovanom Karadžićem, koji je uhićen u Srbiji u srpnju 2008. i kojemu se sudi u Haagu, optužen je za genocid u Srebrenici 1995. zbog pokolja osam tisuća muslimana i zbog 43-mjesečne opsade Sarajeva.

Nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma u studenome 1995. godine, kojim je okončan rat u BiH, Mladić je u listopadu 1996. godine smijenjen s dužnosti zapovjednika VRS, a zatim i umirovljen ukazom tadašnje predsjednice RS Biljane Plavšić. Mladić je nakon toga nekoliko godina živio u Beogradu.

Ukazom bivšeg predsjednika SR Jugoslavije, Vojislava Koštunice od lipnja 2001. godine Mladić je "uklonjen iz evidencije profesionalnih vojnika Vojske Jugoslavije", a ukazom predsjednika od veljače 2002. "razriješen je profesionalne vojne službe".

Srbija je u listopadu 2007. godine raspisala nagradu od milijun eura za informaciju koja bi dovela do lociranja i uhićenja Mladića.

Mladić je oženjen i ima sina. Kći mu se ubila u 23. godini za vrijeme rata u BiH.

Podugačka otpužnica

Optužnica Međunarodnog kaznenog suda za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije tereti bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića (69) u 15 točaka za genocid, sudjelovanje u genocidu, zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene tijekom rata u Bosni i Hercegovini.

Haško tužiteljstvo u 1995. godini podiglo je najprije optužnicu protiv Mladića i političkog vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića za genocid i ratne zločine počinjene od 1991. do 1993. na području BiH, a na kraju iste godine i optužnicu protiv dvojice vođa za genocid počinjen u Srebrenici u srpnju 1995.

U 2002. godini optužnice su objedinjene i Mladića i Karadžića teretilo se za genocid, sudjelovanje u genocidu, progone, istrebljenje i ubojstva, deportaciju i nehumana djela, protupravno teroriziranje civila i druge napade na civile, okrutno postupanje i uzimanje talaca tijekom rata u BiH.

Predmeti su razdvojeni nakon što je Karadžić uhićen 21. srpnja 2008. i nekoliko dana kasnije prebačen u Haag. Njegovo suđenje započelo je u listopadu 2009. godine i u tijeku je izvođenje tužiteljskih svjedoka.

Tužiteljstvo je u međuvremenu podnijelo prošle godine zahtjev za izmjenom optužnice po kojoj bi se Mladića teretilo u 11 točaka za genocid, zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja u BiH od 1992. do 1995. godine.

Važećom optužnicom Mladić je optužen pred Haaškim sudom za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bio počiniti genocid i druge ratne zločine nad muslimanskim, hrvatskim i drugim nesrpskim stanovništvom tijekom rata u BiH.

"Cilj ovog udruženog zločinačkog pothvata u BiH-u bio je da se eliminiraju ili trajno uklone, silom ili drugim sredstvima, bosanski Muslimani, bosanski Hrvati i drugo nesrpsko stanovništvo s velikih dijelova BiH-a", navodi se u optužnici.

U udruženom zločinačkom pothvatu sudjelovali su, po optužnici, uz Mladića i drugi generali u vojsci bosanskih Srba među kojima su Momir Talić, Stanislav Galić, Dragomir Milošević, Radislav Krstić te političke vođe bosanskih Srba Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić kao i bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević.

Genocid nad muslimanskim stanovništvom počinjen je na području Srebrenice, Prijedora, Ključa, Kotor Varoši i Sanskog Mosta i proveden je masovnim ubijanjem, zlostavljanjem, deportacijama, seksualnim nasiljem i prisilnim premještanjem nesrba u cilju ostvarenja kampanje etničkog čišćenja u istočnoj Bosni i Bosanskoj Krajini.

U optužnici se nižu točke koje ga terete za progon bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata ili drugog nesrpskog stanovništva iz Banja Luke, Bihaća, Bijeljine, Bosanske Gradiške, Bratunca, Brčkog, Doboja, Foče, Ključa, Kotor Varoši, Nevesinja, Prijedora, Sanskog Mosta, Srebrenice, Vogošće i Zvornika. Mladića se tereti i za zlostavljanja zatočenika u logorima širom BiH, višegodišnje teroriziranje stanovnika Sarajeva, uzimanje vojnih promatrača UN-a i pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce nakon zračnih udara NATO-a u svibnju 1995. godine.