Državnim mjerama regulacije globalnog tržišta nezdrave brze hrane - poput hamburgera, čipseva ili gaziranih pića - moguće je usporiti i čak zaustaviti epidemiju pretilosti koja je zahvatila mnoge zemlje svijeta, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija.

Kako se navodi u studiji, odlučnim mjerama moguće je zaustaviti globalni trend u kojemu sve više ljudi postaje pretilo - što je stanje koje sa sobom nosi niz dugoročnih negativnih posljedica po zdravlje.

Pretilost može pospješiti razvoj raznih bolesti, od dijabetesa i srčanih bolesti do raka, navode stručnjaci u studiji WHO-a.

"Ako vlade ne poduzmu mjere regulacije svojih ekonomija, nevidljiva ruka tržišta će nastaviti ohrabrivati pretilost diljem svijeta, s katastrofalnim posljedicama na buduće javno zdravlje i gospodarsku produktivnost", rekao je voditelj studije Roberto de Vogli s University of California Davis.

WHO je pozvao vlade da naprave više kako bi se pokušala spriječiti pretilost, umjesto da se bore s posljedicama tog stanja koje nosi visoke ljudske i gospodarske troškove.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da bi vlade diljem svijeta trebale prihvatiti mjere koje bi uključile poticaje za proizvodnju zdrave hrane, odnosno veće namete na proizvodnju industrijski prerađene hrane i pića; smanjenje poticaja za proizvođače i tvrtke koje se koriste velikim količinama umjetnih gnojiva, pesticida, antibiotika i drugih kemikalija; te regulaciju reklamiranja brze hrane, posebno za djecu.

Studija ukazuje na dugoročnu povezanost deregulacije tržišta hrane i pića sa sve većim stopama pretilosti - drugim riječima, na tržištu koje nije regulirano s vremenom sve više ljudi sve češće jede brzu hranu.

U istraživanju su znanstvenici - uspoređujući indekse tjelesne mase i konzumiranja brze hrane u 25 bogatih zemalja između 1999. i 2008. godine - utvrdili snažnu povezanost deregulacije tržišta, pretilosti i brze hrane.

Vogli je rekao da su podaci istraživanja, premda je ono provedeno u bogatim zemljama, važni i za zemlje u razvoju.

"Doslovno sve zemlje prošle su kroz proces deregulacije tržišta i globalizacije - osobito u posljednja 3 desetljeća", rekao je Vogli.

Istraživanje je pokazalo da je prosječan broj konzumiranih obroka brze hrane po osobi porastao u svih 25 obrađenih zemalja.

Najveći porast zabilježen je u zemljama gdje je tržište hrane najmanje regulirano - poput Kanade, Australije, Irske i Novog Zelanda - a najmanji porast u zemljama u kojima se tržište ipak više regulira - poput Italije, Grčke, Nizozemske i Belgije.