U srijemskom mijestu Lovas završila su po prvi puta provedena sustavna arheološka istraživanja kultura i naroda koji su od neolitika pa do srednjega vijeka naseljavali to pogranično područje Vukovarsko-srijemske županije.

Tijekom protekla tri tjedna arheološkim istraživanjima u Lovasu su bili obuhvaćeni lokaliteti Kalvarije i Staroga groblja, potvrdio je Hini voditelj istraživanja, Sanjin Mihelić iz Arheološkog muzeja u Zagrebu, u čijoj organizaciji su istraživanja i provedena.

Istodobno s arheološkim istraživanjima, arheolozi su obišli cijeli Lovas sa ciljem identificiranja mogućih arheoloških pozicijama te "uočili petnaestak pozicija na kojima se tijekom povijesti nešto događalo", rekao je Mihelić.

Najvećim dijelom su ta nalazišta koncentrirana na povišenjima odnoso platoima unutar samog Lovasa. Također areholozi su na Kalvariji, za koju je utvrđeno da je izrazito vrijedan lokalitet, otvorili nekoliko manjih sondi, u kojima su pronađeni ostaci keramike kao tragovi višestrukog naseljavanja toga lokaliteta tijekom proteklih više tisuća godina, naglasio je voditelj istraživaja Mihelić.

Za sada se sa sigurnošću može govoriti o nalazima keramike iz razdoblja neolitika, brončanog i željeznog doba te srednjega vijeka.

"Ono što se do sada nije znalo je da je područje susjednog platoa Šljivici i Orašje također vrlo bogato arheološkim nalazima, a postoje i indicije o postojanju groblja iz nekih povjesnih razdoblja", dodao je Mihelić.

Po prvi puta se za arhološke nalaze iz Lovasa saznalo na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće kada je ondašnji lovaški župnik današnjem Arheološkom muzeju u Zagrebu slao prve nalaze, a 1938. godine u Lovasu su sasvim slučajno prilikom oranja iskopani iznimno vrijedni brončani predmeti iz razdoblja srednjeg brončanog doba (oko 1.500 godina prije Krista).

Prva sustavna arheološka istraživanja u Lovasu financira Ministarstvo kulture RH, a potrebnu pomoć arheolozima je pružila i općina Lovas.