Prošek, tradicionalni hrvatski izraz više se neće moći upotrebljavati u prodaji hrvatskog prošeka, jer EU smatra da bi se potrošači mogli zbuniti i zamijeniti ga s talijanskim Proseccom kojeg je Italija već zaštitila unutar EU.

Argumenti koje je Hrvatska podastrla Europskoj komisiji, da se radi o izrazima koji se različito pišu, prema mišljenju Komisije fonetski su previše slični i neće se smjeti više upotrebljavati u prodaji. 

Do sada je naša Vlada uspjela zaštititi samo osam proizvoda, a na žalost niti jedan od njih nije iz kategorije vina i sireva.  Na listi proizvoda koji nose znak zemljopisnog podrijetla samo njih osam, među kojima su tri pršuta (Krčki, Dalmatinski i Drniški), zatim Poljički soparnik, Meso zagorskog purana, Lički krumpir, Baranjski kulen i Virovitička paprika.

Znak izvornosti, što je još jedna kategorija zaštite proizvoda, zasad imaju istarski pršut, varaždinsko i ogulinsko zelje te ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres.

Od srpnja će se još ponešto mijenjati. Umjesto talijanskog parmezana, smijemo proizvesti ribanac, a umjesto francuskog šampanjca, naš je pjenušac. Marmelada može ostati marmelada samo ako su u njoj citrusi, u suprotnom je - pekmez.