Povodom obilježavanja Hrvatskog dana osviještenosti o debljini održana je 3. konferencija „Hrvatski dan debljine" u organizaciji Grada Zagreba, Udruge za prevenciju prekomjerne težine i Zaklade „Hrvatska kuća srca" s ciljem otkrivanja uzroka, definiranja posljedica i adekvatnog liječenja debljine te isticanja važnosti prevencije u najranijoj dobi.

Debljina je postala jedan od vodećih javnozdravstvenih problema današnjice, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj.

Prekomjerna tjelesna masa i debljina prepoznate su kao značajan čimbenik rizika za razvoj pet danas najčešćih nezaraznih kroničnih bolesti, a to su kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, neka sijela tumora, kronična opstruktivna bolest pluća te mentalni poremećaji.

„Debljina je bolest koja značajno utječe na kardiovaskularni status, obolijevanje i ishod. Već u pretilih bole­snika koji nemaju izražene simptome bolesti susreću se brojna odstupanja pri kardiološkoj obradi te rizični profil koji je značajno nepovoljniji u odnosu na normalno uhranjene osobe iste dobi i spola. Pretile osobe češće ima­ju manifestnu srčanu bolest, i to prije svega ishemijsku bolest srca i kronično srčano zatajivanje, a skloniji su i razvoju plućne hipertenzije. Debljina djeluje na promjenu građe srca i njegovu funkciju jer uslijed pojačanog rada srca zbog povećanih metaboličkih potreba pretilih osoba (opskrba viška tkiva) dolazi do povećanja minutnog volumena srca, a onda i do proširenja i zadebljanja mišićne stijenke srca, što osobu izlaže dodatnim rizicima", istaknula je Ivana Portolan Pajić, dr. med., iz Zaklade „Hrvatska kuća srca".

U Hrvatskoj je s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom 57,4 % osoba starijih od 18 godina, od čega prekomjernu tjelesnu masu ima 38,7 % stanovnika, a debljinu 18,7 %. Prekomjernu tjelesnu masu i debljinu ima više muškaraca nego žena, i to 67,6 % muškaraca prema 48,2 % žena. Debljinu ima 20,8 % muškaraca i 16,8 % žena. Dakle, problem imaju i muškarci i žene, ali statistički gledano, veći je problem kod muškaraca. Važno je napomenuti da muškarci normalnu tjelesnu težinu održavaju u prosjeku do 25. godine života, nakon čega raste udio muškaraca s prekomjernom težinom, dok žene normalnu tjelesnu težinu održavaju u prosjeku do 45. godine, kad se bilježi porast žena s debljinom.

Prema istraživanju „Europska inicijativa za praćenje debljine u djece, Hrvatska 2015./2016.", čak 34,9 % djece u dobi od 8 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, što je poražavajuće s obzirom na to da je 2003. bilo 20,8 % djece s indeksom tjelesne mase većim do 25 kg/m². Dječaci su danas deblji od djevojčica, a najveći je postotak dječaka s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom u jadranskoj regiji, njih 42,2 %. Danas više od trećine djece ne sudjeluje u sportskim aktivnostima, a više od polovice, konkretno 56,1 %, dva ili više sati dnevno provede gledajući televiziju ili koristeći elektroničke uređaje. Više od trećine djece jede brzu hranu ili grickalice jedan do tri dana u tjednu.

„Ako želimo prevenirati debljinu kod djece, važno je od najranije dobi raditi na usvajanju zdravih životnih navika, konzumirati raznovrsnu prehranu i redovito se baviti tjelesnom aktivnošću. S borbom protiv debljine potrebno je početi u što ranijoj dobi, pa smo tako ove godine u sklopu obilježavanja Hrvatskog dana osviještenosti o debljini pripremili i edukativnu predstavu za mlade 'Ide debeli, makni se' prema romanu Šime Storića sa željom da zajedno s mladima radimo na destigmatizaciji debljine i prihvaćanju drugih i drugačijih, ali i razgovaramo o tome kako prepoznati kada je nekome potrebna pomoć i kome se u tom slučaju mogu obratiti", istaknula je Sonja Njujić, predsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine, koja je i zaslužna za obilježavanje Hrvatskog dana osviještenosti protiv debljine.