Donja Dubrava kod Legrada u subotu je postala mjesto susreta glazbe, otpora i obrane jednog od najvrjednijih riječnih područja u Europi. Nakon velikih prosvjeda u Zagrebu i Sisku za spas Hrvatske od megafarmi i klaonica, građani su se okupili na protestnom koncertu „Drava se ne trži" kako bi poručili da ne pristaju na megafarmu pilića smještenu svega 38 metara od Regionalnog parka Mura-Drava i 320 metara od posebnog ornitološkog rezervata Veliki Pažut. Riječ je o jednom od više od 20 planiranih peradarskih megapogona koji prijete Hrvatskoj. 

Rundek: Drava mora biti zdrava

Uz brojne druge glazbenike, na ovom „dravskom Woodstocku" nastupili su i Darko Rundek te Cinkuši.

„Drava mora biti zdrava! Mjesto na kojemu se spaja s Murom, Veliki Pažut, jedinstveni je prostor sačuvane prirode i izuzetne raznolikosti vrsta, pravi dragulj na razini Europe. Taj kraj privlači mlade parove koji bi ondje zasnovali život, koji sigurno neće raditi u pilićarnicima niti disati smrdljiv zrak, a nitko ne može garantirati da zagađenje iz tih mega pilićarskih pogona neće ugroziti rezervat", poručio je Darko Rundek, koji je podržao i prethodne prosvjede protiv megafarmi i klaonica.

Govoreći o osobnoj vezi s tim krajem, dodao je: „Međimurske pjesme duboko su utjecale na moje glazbeno stvaralaštvo, a one su prožete prirodom. Sanda i ja intimno smo vezani uz ljepotu i folklor ovog kraja i dat ćemo sve od sebe da se njegova čistoća sačuva."

Njegove riječi otvaraju pitanje što ovakvi pogoni znače za ljude koji ondje žive. Organizatori upozoravaju da megafarme i klaonice ne uništavaju samo prirodu, već mijenjaju svakodnevni život lokalnog stanovništva, smanjuju vrijednost prostora, ugrožavaju zdravlje, onemogućavaju ekološku proizvodnju i uništavaju domaću ekonomiju. 

Borba za prirodu, životinje i ljude nije odvojena

Područje uz Muru i Dravu dio je ekološke mreže Natura 2000 i UNESCO-va prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, poznatog kao Europska Amazona. To je krajolik rijeka, rukavaca, šuma i poplavnih livada te dom brojnih zaštićenih životinja.

„Pogledate lijevo i vidite predivan krajolik koji je s razlogom zaštićen, pogledate desno i vidite megafarmu. Umjesto da se Europskom Amazonom ponosimo i štitimo je, mi ju prepuštamo profitu", poručila je Jasna Šumanovac iz Zelene akcije.

Luka Oman iz udruge Prijatelji životinja upozorio je da zagađenja iz takvih pogona ne ostaju unutar tvorničkih ograda. Prašina, buka, otpadne vode, goleme količine gnoja, otpad životinjskog podrijetla, štetni plinovi, ostaci antibiotika i druga zagađenja završavaju u tlu, vodi i zraku ugrožavajući bioraznolikost koja na ovom području buja. „Ne smijemo zaboraviti ni golemu patnju milijuna pilića koji svoje kratke živote provode u boli, svedeni na objekt proizvodnje, da bi na kraju bili ubijeni za nečiji profit. Borba za prirodu, životinje i ljude nije odvojena, nego ista borba za zdraviju i humaniju budućnost Hrvatske.", istaknuo je Oman.

Megafarme mogući presedan da Hrvatska postane smetlište Europe

Ako sada ne zaustavimo ove projekte, otvaramo vrata svim prljavim industrijama koje drugi odbijaju, upozoravaju organizatori. Poručuju da, iako su postupci za neke od ovih projekata obustavljeni, nastavljaju s borbom dok svi planirani projekti ne budu u potpunosti zaustavljeni. Pritom naglašavaju da građani i lokalne zajednice moraju imati pravo odlučivati o prostoru u kojem žive, zraku koji udišu, vodi koju piju i budućnosti koju ostavljaju sljedećim generacijama.

Više o planiranim megafarmama i klaonicama možete saznati na www.prijatelji-zivotinja.hr.