Od 1. svibnja plin za hrvatska kućanstva poskupljuje za 22 posto, a električna energija za 20 posto, odlučila je Vlada na današnjoj sjednici, javlja Hina.

Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić rekao je da će troškovi plina za kućanstva porasti za 22 posto, što je 33 kune mjesečno više za prosječnu hrvatsku obitelj.

Istovremeno dio industrije koji se izravno opskrbljuje plinom zadržat će istu cijenu, a za 6,75 posto smanjuje se cijena plina za škole, bolnice i dio industrije. Time se povećava konkurentnost hrvatskih proizvoda, dodao je Čačić.

Ukupna cijena proizvodnje, prijenosa i distribucije struje za kućanstva porast će za 20 posto, a to je 40,24 kune više za prosječnu obitelj.

Cijena struje za industriju također će rasti, ali ne toliko, jer je Vlada utjecala na manji porast cijena distribucije i prijenosa, rekao je Čačić.

To je suočavanje sa činjenicama, istaknuo je premijer Zoran Milanović napominjući kako se radi o lošim vijestima, ali ih treba reći.

To je realnost, na nama je da pokrenemo druge mehanizme, a na ove stvari ne možemo utjecati, rekao je Milanović.

Hrvatska trenutno uvozi 40 posto energije, dok od ostalih 60 posto pola proizvodi iz hidropotencijala, a pola iz plina i nafte koje uvozi.

Naftu i plin kupujemo na vanjskom tržištu po svjetskim cijenama, pri čemu je od zadnjeg poskupljenja struje 2008. godine cijena nafte porasla dva i pol puta, a isto tako i plin, kaže Čačić.

Istovremeno je ugljen poskupio svega 8,21 posto, zato su elektrane na ugljen poput Plomina tako važne, jer je ugljen najjeftiniji resurs, dodao je Čačić.

Porastom cijena plina i struje pokrit će se gubici Ine (kod plina) i HEP-a, pri čemu će HEP do kraja godine biti "na nuli", kaže potpredsjednik Vlade.

Što se tiče omjera cijena plina u odnosu na Europu smo bitno niži, a jeftiniji smo i od susjeda - u odnosu na BiH 15 posto, na Austriju 50 posto, te Sloveniju 10 posto, naveo je Čačić.

S novom cijenom struje Hrvatska će doći na 87 posto prosjeka zemalja EU, a Vlada ne očekuje da bi to poskupljenje moglo potaknuti rast inflacije, već će ona ostati u predviđenim okvirima.

Ovo su zadnje dvije loše vijesti iz spektra takvih vijesti, ustvrdio je Čačić, koje su počele s povećanjem PDV-a, a nastavile sa stečajevima u brodogradnji, Dalmacijavinu, Vjesniku, Jadrankamenu itd.