Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća uza zvuk vatrogasne sirene danas je ispred rodne kuće bivšega jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita u 15,05 sati počela komemoracija u povodu 30. obljetnice njegove smrti.

Predsjednica Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Vesna Čulinović-Konstantinović kazala je da "nisu u Kumrovec došli da bi od Tita napravili neku posebnu osobu, već zato što je u Drugome svjetskom ratu vodio vojsku i narodnooslobodilačku borbu do konačne pobjede nad fašizmom", 65. obljetnica koje se obilježava ove godine.

"Bez obzira na to tko što mislio o njemu, Tito je dosad bio najveći sin naših naroda, što najbolje govori i činjenica da njegovo ime nose ulice u 17 država, ima spomenike na nekoliko kontinenata, a na njegovu pogrebu bilo je 127 svjetskih državnika. Njegova je najveća vrijednost ta što nam je podario slobodu", kazala je Čulinović-Konstantinović.

Uz članove SABA-e i Saveza društava "Josip Broz Tito" vijence su položila i izaslanstva SDP-a Hrvatske, Krapinsko-zagorske županije, kumrovečke općine te predstavnici nekoliko hrvatskih gradova, a na komemoraciji se okupilo, po procjeni novinara, 300-tinjak Titovih štovatelja iz Hrvatske i Slovenije.

U povodu 30. obljetnice od smrti Tita, njegov grob u beogradskoj "Kući cvijeća" su obišli članovi njegove obitelji, njegovi suborci i mnogobrojni poštovatelji pristigli iz bivših jugoslavenskih republika, noseći majice s Titovim likom, odličja i zastave bivše države.

Među posjetiteljima bili su njegov unuk Joška Broz, koji je i čelnik Komunističke partije Srbije, te unuka Zlatica Broz, dok je Titova udovica Jovanka Broz, kao i prijašnjih godina, tijekom jutra poslala vijenac.

U izjavi novinarima Joška Broz ustvrdio je da njegov djed nije bio tiranin ni apsolutist te ocijenio kako je sve što se u ono vrijeme događalo, bilo pozitivno. "Daj Bože da opet dođe neki tiranin i apsolutist, kako ga nazivaju, i da ovom narodu pruži bolji život", dodao je.

Političar, državnik i doživotni predsjednik bivše Jugoslavije Josip Broz Tito umro je 4. svibnja prije 30 godina u Ljubljani, a pokopan je u beogradskoj Kući cvijeća. Članom Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije postaje 1910., a sudjelovao je u Prvom svjetskom ratu i Oktobarskoj revoluciji. U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca vratio se u početku studenoga 1920., kad je postao članom Komunističke partije Jugoslavije, a nakon uhićenja Milana Gorkića u SSSR-u 1938. preuzima rukovođenje KPJ. Od 1935. do 1939. bio je povjerenik Kominterne, u vrijeme kad je likvidiran znatan broj jugoslavenskih komunističkih prvaka. U Drugom svjetskom ratu kao vođa Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) predvodio je partizanski pokret, a iz rata je izišao kao pobjednik. Postrojbe pod njegovim zapovjedništvom provodile su tijekom rata i nakon rata "komunističku revoluciju", a u zanosu "revolucionarne pravde" nestali su desetci tisuća nekomunista. Odbio je Staljinov pritisak 1948. i rezoluciju Informbiroa, što je iskoristio za masovan obračun s "informbiroovcima" i "staljinistima", ali i s drugim političkim protivnicima, a simbol terora i obračuna s neistomišljenicima iz tog razdoblja zloglasni je zatvor na Golom otoku. Broz je bio jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, što je u tadašnjim međunarodnim okolnostima Hladnoga rata 60-ih godina prošloga stoljeća imalo velik značaj.

(hina/metro-portal)