Obama se sastao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, što je prvi u nizu sastanaka licem u lice s bliskoistočnim čelnicima koji sudjeluju na mirovnom summitu koji će kulminirati u četvrtak prvim izravnim pregovorima Izraelaca i Palestinaca u zadnjih 20 mjeseci.

Premda su Obamini mirovni napori dočekani s velikom sumnjičavosti i premda je sve manje vremena do isteka privremenog moratorija na gradnju židovskih naselja 26. rujna, izjava izraelskog ministra obrane Ehuda Baraka o mogućoj podjeli Jeruzalema, pitanja koje je u samom srcu dugogodišnjeg sukoba, ipak daje neke nade.

"Zapadni Jeruzalem i dvanaest židovskih četvrti u kojima je dvjesto tisuća (izraelskih) stanovnika, bit će naši", rekao je Barak za izraelske novine Haaretz. "Arapske četvrti u kojima živi gotovo četvrt milijuna Palestinaca bit će njihove", dodao je.

Riječ je o istočnome Jeruzalemu koji je ratom 1967. Izrael oteo od Jordana i anektirao kao svoj glavni grad, iako mu taj status u inozemstvu nije priznat. Palestinci žele državu na okupiranoj Zapadnoj obali i Pojasu Gaze, a glavni grad u istočnome Jeruzalemu jer je u Starome gradu džamija Al-Aksa, treći po važnosti hram islama.

No na Obaminom putu i dalje postoje mnoge zapreke. Hamasovi militanti proglasili su rat pregovorima i prije njihova početka, ubivši u utorak četvero židovskih naseljenika na Zapadnoj obali, a obećavaju još napada. Obama se nada da će dvije strane postići dogovor u roku 12 mjeseci, u što mnogi analitičari sumnjaju. Tijek pregovora odrazit će se na američke parlamentarne izbore ove jeseni, a neuspjeh bi mogao ugroziti i Obamine napore da osigura potporu muslimanskog svijeta protiv Irana. (hina/metro-portal)