William Binney pretpostavlja da svakoga u Njemačkoj, tko posjeduje neki elektronski uređaj, može nadzirati američka agencija za nacionalnu sigurnost NSA. SAD je nakon 11. rujna 2001. počeo s globalnim i masovnim praćenjem informacija i nadzorom i špijuniranjem građana. "NSA posjeduje mrežu", izjavio je William Binney, koji je prvi dao iskaz pred Istražnim odborom njemačkog parlamenta Bundestaga.

"Sve što je bilo tehnički izvodivo i u praksi se primjenjivalo, bez bilo kakvih ograničenja i pridržavanja zakona. To je bila filozofija. Pri tome se naravno potpuno zaobilazilo pravo na privatnost. To je bila prava totalitarna akcija", rekao je prvi svjedok William Binney.

William Binney je više od 30 godina radio za NSA sve do jeseni 2001.

Od toga je većinu vremena proveo radeći kao tehnički direktor. Nakon što je NSA promijenio svoj kurs rada i s ciljanog prešao na masovno nadziranje i špijuniranje, on je napustio tu američku tajnu službu.

Tada je izrekao svoje čuveno obrazloženje po kojem je "masovni nadzor zapravo masovno kršenje ljudskih prava".

William Binney je rekao i svoje mišljenje o razvoju NSA-a nakon što je on napustio tu tajnu službu. Ona je samo intenzivirala rad na masovnom nadzoru za što, kako je rekao, postoji i materijalni dokaz. To su novi kompleksi objekata, koje NSA koristi za memoriranje prikupljenih informacija. Binney je izjavio i da ne drži mnogo do prijedloga američke vlade o reformi američke Agencije za nacionalnu sigurnost.

Smatra da oni ne misle ozbiljno kada govore o reformama. Ako podatke sada memoriraju privatne tvrtke, a ne NSA, onda se radi samo o drugom načinu dolaska do njih. "Agenti više ne idu do servera u vlastitom podrumu da dođu do podataka, već pitaju te tvrtke da im dostave tražene informacije", rekao je William Binney.Ispitivanje 70-godišnjeg svjedoka trajalo je nekoliko sati. William Binney je spremno odgovarao na desetke pitanja njemačkih zastupnika. On nam je dao niz mračnih informacija, izjavio je član Istražnog odbora Bundestaga Roderich Kiesewetter (CDU) i dodao da je to bio dobar početak rada njegovog Odbora.

Globalni nadzor

Korisnici interneta nisu zaštićeni svojim kodovima i šiframa, konstatirao je William Binney i pred članovima Istražnog odbora u Berlinu dodao da polazi od pretpostavke da je u mnogim softwerima ugrađen prozorčić za NSA. Osoba koja stalno odlazi na stranice onih koje se sumnjiči za terorizam odmah se uzima pod povećalo. Pravi se njezin profil, a prate se i sve osobe iz njezinog okruženja.

Zapad bi morao što brže uspostaviti "moralne standarde", apel je koji je članovima Istražnog odbora Bundestaga uputio William Binney. Koji ciljevi i smjernice bi morali važiti za tajne službe? Jer prikupljati podatke o ljudima širom svijeta je besmisleno i neefikasno. Potrebno je filtrirati važne informacije, smatra ovaj bivši suradnik NSA-a.

William Binney polazi od pretpostavke da NSA surađuje s njemačkim tajnim službama. On sam je, dok je radio za NSA, potvrdio konkretnu suradnju na izradi jednog računalnog programa. "NSA je širom svijeta instalirao 50.000 "implantata" u internetu, a surađuje i s brojnim tajnim službama, ali i sa specijaliziranim tvrtkama posebno u pogledu razmjene podataka. Budući da 80 posto svih informacija koje idu preko interneta prolazi kroz američke kablove, NSA je u stanju u svojim centralama puno toga doznait o stanju u drugim zemljama.

Snowden ne bi trebao dolaziti u Njemačku

William Binney je upitan i kako gleda na cijelu priču sa Snowdenom. Smatra da on ne bi trebao biti pozivan da dođe u Njemačku, jer bi vrlo lako mogao pasti u ruke Amerikancima. Dodaje i da su njegovi dokumenti najbolji dokaz koji govori protiv američke vlade. Razlika između njega i Snowdena je, kako je istakao Binney, da je Snowden pružio svijetu konkretne dokaze, jer je kao računalni administrator imao pristup serverima NSA-a, iako je radio za vanjsku tvrtku.

Drake je međutim svoje svjedočenje u Berlinu iskoristio da uputi hitan apel Istražnom odboru Bundestaga da istraži rad tajnih službi. Američka vlada provodi ultimativni vid nadzora, što znači da sve podatke, koji prolaze Njemačkom, presreće NSA ili BND. Javnost ima pravo doznati što radi NSA, rekao je Drake i dodao da je privatna sfera sve više u posjedu države.Istražni odbor je ispitivao i drugog svjedoka, Thomasa Drakea.

On je do 2008. godine radio za NSA na strogo povjerljivim informacijama. Ali informacije koje je dao Drake nisu donijele nikakve nove spoznaje. Mislilo se da bi on mogao iznijeti još "prljavog rublja", ali njegove izjave su bile otrežnjenje, rekao je član Istražnog odbora Roderich Kiesewetter (CDU). Ali u dvije točke Drake je ipak potvrdio spoznaje Odbora, izjavio je njegov član Christian Fliesek (SPD). Jedna se odnosi na podršku Njemačke za američko vođenje rata bespilotnim letjelicama, a druga na suradnju Googlea i NSA-a, koja je počela odmah nakon 11. rujna 2001.