Ipak, čini se da je rastuća humanitarna kriza na granicama Unije povećala političku volju za kompromisom, za razliku od ranijeg Junckerova plana koji je u svibnju izazvao žestoke međusobne optužbe.

Juncker će u svom prvom godišnjem govoru o Stanju u EU-u pred Europskim parlamentom u Strasbourgu predložiti članicama da prihvate obvezujuće kvote za prihvat 160.000 tražitelja azila, četiri puta više u odnosu na prijedlog iz svibnja.

Europski dužnosnici kažu da će predložiti i stalni mehanizam za razmještanje ljudi čiji je dolazak izazvao velike teškoće Italiji, Grčkoj i Mađarskoj. Sadašnja pravila o azilu nalažu da njihove zahtjeve rješava prva europska država u koju stignu.

Očekuje se da će se bivši luksemburški premijer dotaknuti i labavih kontrola na vanjskim granicama EU-a i predložiti planove za ubrzanje procesa vraćanja migranata koji ne ispunjavaju uvjete za dobivanje azila.

To balansiranje između humanitarne pomoći i obrane kontinenta koji je u strahu od milijuna ljudi što pate zbog ratova i siromaštva izvan Unijinih granica ublažilo je oštru raspravu među europskim čelnicima koji su odbacili orininalne Junckerove kvote kao "diktat" Bruxellesa.