Također imamo oko 300 gena su toliko slabi da uopće ne funkcioniraju, kako navodi katalog genetičkih pogrešaka kojeg su kompilirali znanstvenici. Stotine istraživača iz cijelog svijeta udružili su snage kako bi analizirali male genetičke razlike među osobama. Rezultati će ponuditi bolje shvaćanje ljudskog genoma, ili genetskog otiska, te bi mogli otkriti nove činjenice o tome što nas doista čini ljudima. Projekt će također pomoći znanstvenicima da otkriju zašto su neki ljudi podložniji bolestima.

Rezultati iz testne faze istraživanja, koja je uključivala čitanje DNK više od 800 volontera iz cijelog svijeta, objavljeni su sinoć u magazinu "Nature and Science". Pokazuju, da u prosjeku, svaka osoba ima između 250 i 300 gena koji uopće ne funkcioniraju. Svatko od nas također nosi oko 75 do 100 gena koji su povezani s nasljednim bolestima. U mnogim slučajevima, oni ne uzrokuju probleme, ljudi nose zametak bolesti, no ona se ne razvije. Spoznaja o tome kako potenciraju bolesti mogla bi dovesti do novih lijekova, genetičkih testova, pa čak i načina sprječavanja potencijalnih bolesti.

Dr. David Altshuler iz Massachusetts General Hospital u Bostonu objašvnjava: "Bolesti mogu biti nasljedne, no utječe i okoliš, stil života pa i same slučajnosti. Mnogi geni, kao i razne varijacije također utječu. To nije jednostavan problem. Ipak, vjerujemo da je dugoročno ovo vrlo obečavajući pristup koji može doprinijeti poboljšanju ljudskog zdravlja." Znanstvenici su također počeli kodirati dijelove ljudskog genoma koji do sada nisu bili dostupni. Neki od tih "nedodirljivih gena", mogli bi objasniti zašto je ljudski mozak toliko kompleksniji od majmunovog.