Svi mi imamo onog jednog prijatelja koji može jesti što želi, kad želi i koliko želi, a da pritom uopće ne vježba i još uspijeva stati u veličinu hlača koje mi ne bismo mogli obući ni da se odričemo kolača ili večere u sljedećih godinu dana.

Na prvi nam se pogled čini da su ti ljudi potpuno zdravi, ali ponekad je to daleko od istine. Zato, ako se ne morate mučiti oko kilaže, ne znači da ne morate izbjegavati lošu prehranu.

Malo kila i dobro zdravlje
Zdrava kilaža i dobro zdravlje nisu sinonimi. Naša kilaža možda jest u granicama normale, ali to ne znači da naše tijelo pravi razliku između kilograma masnog tkiva i kilograma mišića.
Mnogi ljudi čiji BMI je u granicama normale i dalje imaju problema s normalnim funkcioniranjem metabolizma, dijabetesom, kardiovaskularnim bolestima, kolesterolom ili visokim tlakom.

Hrana ukazuje na zdravlje, a ne kilaža
Hranimo li se lošom hranom, u tijelo unosimo malo hranjivih tvari, a one su nam potrebne kako bismo bili i ostali zdravi. Studije iz različitih dijelova svijeta ukazuju na to da osobe koje se zdravije hrane rjeđe pate od depresije, a kod njih je zamijećena i manja mogućnost razvijanja problema s pamćenjem i demencije u starijoj životnoj dobi.
Zdrava prehrana i fizička aktivnost ojačavaju kosti i ublažavaju tjelesnu bol.

Zdravlje i bolest ponekad nisu oku vidljivi
Iako se možemo tješiti našim uskim strukom, posljedice loše prehrane nisu uvijek oku vidljive pa stoga ne znači da ne postoje. Prevelika konzumacija soli može potaknuti nakupljanje vode u bubrezima, što potiče krvni tlak. Visoki tlak stvara pritisak na žile koja smanjuje količinu krvi koja stiže do srca i mozga, čime se povećava rizik od srčanog i moždanog udara, demencije ili bolesti bubrega.

Previše šećera, pogotovo onoga iz slatkih napitaka, povezano je, između ostalog, s bolestima jetre. Dokazana je i povezanost karcinoma crijeva i prevelike konzumacije crvenog mesa, pri čemu su posebno problematične salame, šunka i slanina.

O važnosti zdrave prehrane trebali bismo podučavati i djecu, s obzirom da se prehrambene navike stječu od najmlađih dana. One utječu na dječji razvoj i očituju se u ekspresiji gena.