Na Zapadu postoji sljedeća životna logika - ako je dobar jedan, dva takva su još bolja. U slučaju hrane to baš i nije tako, naročito oko namirnica koje nose titulu superhrane i koje su u javnosti prihvaćene kao savršen izvor zdravlja. Pritom mislimo na orahe i orašaste plodove, crno vino, tamnu čokoladu i kavu. Umjerenost prije svega - to bi trebala biti misao vodilja. A evo i zašto.

Orasi i slični plodovi se smatraju ukusnima, te namirnicama koje debljaju. I zaista, oni to i jesu - ukusni su i debljaju. No istovremeno su puni omega-3 masnih kiselina pa stručnjaci za prehranu savjetuju da ih treba jesti po 28 grama nekoliko puta tjedno, naročito bademe i lješnjake, kako bismo iz njih izvukli maksimalne zdravstvene i hranjive vrijednosti. No zapadnjačka logika govori da ako je 28 grama nekoliko puta tjedno dobro, onda je duplo više grama na dan puno bolje.

No to je pogrešno, reći će Linda Michalsky, profesorica i stručnjakinja na području kliničke prehrane iz Medicinskog centra Southwestern pri Sveučilištu Texas.

„Šaka orašastih plodova je dovoljna, ali samo šaka. Koliko stane u dlan, mali ženski dlan", kaže Michalsky, a citira je časopis The Age.

Previše oraha znači previše masnoće i kalorija, osim ako ne štedite na nečem drugom, a to je malo vjerojatno, zar ne?"Ja sam čokoholičarka", rekla je Michalsky koja ima doktorat iz prehrambenih znanosti. „No previše tamne čokolade nikome ne čini dobro. Tajna j u umjerenosti. Propovijedam umjerenost već desetljećima. Sve se svodi na uravnoteženu prehranu", kazala je stručnjakinja. S tom se pričom slaže i njena kolegica Amanda Smith sa istog sveučilišta. „Pretjerana konzumacija bilo čega vodi do negativnih učinaka", rekla je Smith, pomoćnica direktora Studentskog wellness centra iz Dallasa. „Ono što nas zabrinjava su brojna istraživanja o, na primjer, crnom vinu. Kažu vam da je čaša vina na dan dovoljna, ali ljudi (konkretno Amerikanci) su toliko uživljeni u to da misle 'ako je dobra jedna, 14 je još bolje'", dodala je Smith. Nažalost, opravdanje za takvo razmišljanje prečesto nalaze na internetu na kojemu je puno članaka o takozvanim instant rješenjima. Zapadnjaci, dakle, žele brza rješenja, čudotvorne lijekove i žele ih odmah. zato kad netko sazna da je čaša vina na dan dobra za zdravlje obično pomisli želim učinak koji bi imao nakon dva tjedna pa odmah popije 14 čaša, precizira Smith.

Čovjek koji pročita da su kava i kofein dobri za sprječavanje Alzheimerove bolesti i automatski povećati konzumaciju, što u osnovi nije dobro. To što tamna čokolada sadrži korisne flavonoide ne znači da trebate pojesti 500 grama u jednom danu. Dobro zdravlje nije nešto što se postiže u trenu i što je vječno. Njegovo postizanje i očuvanje je trajan proces temeljen, između ostalog, i na uravnoteženoj i raznovrsnoj prehrani.

Evo što savjetuju stručnjakinje:

Ne postoji jedna stvar koja će vas učiniti zdravima. „Raznovrsnost znači da unosite više različitih nutrijenata."

Veličina obroka je važna. „Možete se jednako udebljati od zobene kaše, maslaca od kikirikija i piletine s roštilja. Višak kalorija, bilo da jedete čokoladu ili tjesteninu i cjelovite žitarice, zaista može povećati vašu težinu."

Promišljajte. „O kofeinu možete postati ovisni. Ako ga previše konzumirate to će se izravno odraziti na broj otkucaja srca", rekla je Smith. „Istina, vino ima određena antikancerogena svojstva. No ako ga pijete previše morat ćete početi brinuti o ovisnosti o alkoholu. Ljudi nažalost razmišljaju samo o pozitivnim učincima i zanemaruju negativne."

Manji koraci. „Uvedite barem nešto zdravo u svoju prehranu", savjetuje Michalsky. „No što je najbolje učiniti? Budite umjereni u svemu."