U Hrvatsku je prošle godine najviše ljudi doselilo iz Bosne i Hercegovine (57,6 posto), a iz Hrvatske ih je najviše odselilo u Srbiju (44,8 posto), Bosnu i Hercegovinu (16,8 posto) i Njemačku (4,6 posto).

Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatsku se u 2009. manje ljudi doselilo (8.468 osoba) nego što se odselilo (9.940 osoba), a u odnosu na 2008. i prijašnje godine broj doseljenih smanjio se više od 40 posto.

U priopćenju se navodi kako se broj doseljenih smanjio zbog gospodarske krize u Hrvatskoj i smanjene potražnje za radnom snagom u građevinarstvu te ugostiteljstvu i turizmu u kojima se tradicionalno zapošljavaju doseljeni iz inozemstva.

Najviše ljudi doselilo je u Zagreb (20,5 posto), Splitsko-dalmatinsku županiju (13,5 posto) i Dubrovačko-neretvansku županiju (8 posto), a najviše ih se odselilo iz Sisačko-moslavačke županije (13,5 posto od ukupnog broja odseljenih), iz Zagreba (9,1 posto) i Brodsko- posavske županije (8,3 psoto). Među doseljenima iz inozemstva uglavnom su hrvatski državljani (90 posto) i svega 10 posto stranaca, a slično je i među odseljenima gdje također prevladavaju hrvatski državljani (86,9 posto), stranaca je 1,4 posto, a za 11,7 osoba državljanstvo nepoznato.

Iz Državnog zavoda za statistiku podsjećaju građane kako su prema Zakonu o prebivalištu i boravištu, dužni prijaviti i odjaviti prebivalište i prijaviti promjenu adrese stanovanja i to u roku od osam dana.

Međutim, određeni broj građana promijeni svoje prebivalište ili adresu stanovanja, ali promjenu ne prijavi nadležnoj policijskoj upravi ili postaji, a u evidenciji prebivališta je i određeni broj osoba koje su se prijavile fiktivno, radi ostvarivanja određenih prava, iako se nisu naselile na adresi prijavljenog prebivališta.

"Kako bi se izbjegle ili otklonile navedene nepravilnosti, policijske uprave i postaje Ministarstva unutarnjih poslova počele su tijekom 2009., prilikom prijave prebivališta osoba koje se doseljavaju iz inozemstva, obavljati operativne provjere radi utvrđivanja je li se osoba naselila na adresi namjeravane prijave prebivališta", stoji u priopćenju.

Navodi se i da je 2008. na snagu stupio novi Zakon o strancima kojim su propisani stroži uvjeti odobrenja boravka strancima što je također moglo pridonijeti postupnom smanjenju broja doseljenih stranaca.

Kada se govori o migraciji unutar Hrvatske, naselje stalnog stanovanja odnosno prebivalište lani su promijenile 71.353 osobe. Najviše migracija unutar gradova i općina bilo je u Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji, a najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija.

Od ukupno 20 županija i Grada Zagreba, međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) ima sedam županija i Grad Zagreb, a najviši je u Zagrebu, 1.336 osoba. Negativan saldo migracije ima 13 županija, a najveći je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (-635 osoba) i Brodsko-posavskoj županiji (-497 osoba).

Unutar Hrvatske najviše su se selile osobe u dobi između 20 i 39 godina, a među njima bilo je nešto više žena (55,2 posto). (hina/metro-portal)