Posljednja istraživanja pokazuju da je moždani udar najčešći u proljeće. Iako je dosad vladalo mišljenje da se moždani lakše dobije tijekom hladnih zimskih i proljetnih mjeseci, nedavna istraživanja pokazuju da je najveća učestalost upravo u ožujku, travnju i svibnju.

Uzrok tome još nije sasvim jasan. Moždani udar je oboljenje krvnih žila koje hrane mozak, odnosno stanje u kome dolazi do naglog prekida cirkulacije, što dovodi do krvarenja ili pojave ugruška u krvnom sudu koji onemogućava nesmetani protok krvi.

Samim tim prekida se snabdjevanje mozga krvlju i kisikom. Ovom riziku izložene su sve osobe, bez obzira na spol ili starost. Povećanje rizika od moždanog udara zapaža se već u slučaju da je netko od roditelja ili bliskih rođaka imao moždani udar. 

AlarmantnoPrema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svakih 40 sekundi jedna osoba doživi moždani udar, a svake 3-4 minute udar odnese jedan ljudski život.  

Povišeni krvni pritisak najznačajniji je faktor rizika od moždanog udara, ali se može kontrolirati, pa se danas vjeruje da je globalni pad smrtnosti od moždanog u svijetu činjenica koja se može objasniti uspješnom borbom protiv povišenog krvnog pritiska.

Također, ne treba zaboraviti na izrazito povećanje rizika za moždani udar kod žena koje puše i koriste oralne kontraceptive. U rizičnoj skupini su i oni koji imaju povišen kolesterol. Kolesterol ne bira krvne žile, nego djeluje sistemski i na taj način podjednako šteti i drugim arterijama čije stijenke podjednako napada.

I prekomjerna težina je rizična. Fizička neaktivnost koja za posljedicu ima gojaznost povećava sama po sebi rizik za pojavu arterijske hipertenzije, povišenog kolesterola, dijabetesa, kardiovaskularnih oboljenja i - moždanog udara. (METRO)