Masna hrana obično se nalazi pri vrhu svih lista namirnica kojih bi se trebali odreći ako želite imati bolje zdravlje i manje kilograma, no nekima od nas to ne samo da nije lako, već je gotovo nemoguće. Zašto?

Ne radi se o slaboj volji, kako bi neki mogli zaključiti, priča je puno složenija i spušta se sve do naših - gena.

Naime, neki su ljudi genetski predodređeni da posegnu za masnijom hranom što ih izlaže povećanom riziku pretilosti, utvrdili su britanski znanstvenici, a prenosi BBC. 

Tim sa sveučilišta Cambridge nudio je dobrovoljcima neograničene količine začinjenog pilećeg gulaša i kremastog deserta.

Jelovnik za 54 ispitanika sadržavao je po tri verzije istoga jela s različitim udjelima masnoća odnosno šećera. Ispitanici su prvo probali uzorke sve tri verzije jela a potom su mogli izabrati jednu i jesti u neograničenim količinama.

Oni koji su imali gen povezan s pretilošću pokazivali su sklonost masnijoj hrani i više su je pojeli. Gen se zove MC4R. Vjeruje se da svaka tisućita osoba ima oštećeni oblik toga gena koji kontrolira glad i apetit kao i koliko uspješno trošimo kalorije.

Mutacije gena MC4R najčešći su genetski uzrok teške pretilosti u obiteljima  koji je do sada otkriven.  Stručnjaci vjeruju da su ljudi razvili gene za glad kako bi se nosili s vremenima kada hrana nije bila dostupna.

Rezultati pokazuju da su ljudi s oštećenim genom MC4R pojeli više masne hrane od mršavih ispitanika, ali i pretilih s neoštećenim genom koji su bili uključeni kao kontrolna skupina.

Pokazalo se da ljudi s MC4R genom više cijene masnoće od šećera što je logično jer im geni kažu da trebaju dugoročno skladištiti zalihe energije u tijelu, objašnjavaju stručnjaci.

Kad hrane nedostaje logično je jesti i skladištiti više masti kako bi se borilo protiv izgladnjelosti. No oštećeni gen znači da glad postaje neutaživa.