Mars ima najveće pješčane oluje u Sunčevom sustavu, to znamo već jako dugo, no francuski znanstvenici nedavno su ustanovili da Crveni planet pogađaju i žestoke snježne oluje, koje se događaju nakon zalaska Sunca. 

Po zalasku Sunca temperature se naglo spuštaju i počinju puhati snažni vjetrovi, tvrdi znanstvenik Aymeric Spiga s francuskog Sveučilišta Pierre i Marie Curie, iznoseći nova saznanja o vremenskim uvjetima na Marsu koja bi u budućnosti mogla biti od velike koristi istraživačima koji će taj planet naseliti. 

'Prvi je put otkriveno da se na Marsu noću događaju snažne snježne mećave. U istraživanju smo koristili puno sofisticiranije modele nego ranije, što nam je omogućilo da preispitamo postojeća mjerenja', kazao je Spiga. Marsova atmosfera je hladna i rijetka zbog čega se oblaci sastavljeni od čestica leda mogu formirati unatoč tomu što je količina vode u atmosferi zanemariva u odnosu na Zemljinu. Godine 2008. NASA-ina sonda 'Phoenix' otkrila je da iz tih oblaka može pasti snijeg.

Spiga je kazao da se tada vjerovalo kako čestice vode postupno i polagano padaju na tlo zbog zbog vlastite težine. No na temelju modela Marsove atmosfere i oblaka leda, znanstvenik i njegovi kolege zaključili su da snijeg zapravo izazivaju snažni vjetrovi. Umjesto nekoliko sati, pahulji treba između pet i deset minuta da padne na površinu. Spiga je istaknuo da su takvi fenomeni prostorno ograničeni te da se događaju samo u određenim razdobljima.

Čestice leda s Marsa vrlo su malene i ne nalikuju pahuljama na kakve smo navikli na Zemlji. I količina snijega koji se zadržava na tlu prilično je oskudna. 

'Da smo na površini Marsa ne bismo vidjeli debeli snježni pokrivač, nego tanku i neravnu ledenu koru. Dakle, nije moguće napraviti Snješka niti skijati', našalio se Spiga. Rezultati istraživanja objavljeni su u stručnome časopisu Nature Geoscience.