Šanse da sretnete studenta arheozoologije ili ekotropologije nisu baš osobito veliki pa tako jedva da ćete i naći nekoga tko će vam objasniti, što je to uopće: arheozoologija se bavi živim svijetom naše planete u pradavna doba što se može studirati u Münchenu, a ekotropologija pak prehranom i domaćinstvom i studenti posjećuju predavanja u Giesenu.

Tek će se nešto lakše shvatiti, što se misli pod studijem mongoloistike ili frizijske filologije - prvo je studij jezika i kulture azijske zemlje Mongolije, a drugo je proučavanje njemačkog dijalekta koji se govori posve na sjeveru zemlje prema Danskoj. Zato je u tom studiju u Kielu potrebno odabrati i usmjerenje: Bökingharderski frizijski jezik ili pak Fering-Öömrangski frizijski obzirom da se i dijalekt prostire s obje strane granice.

Ili, kako bi bilo slušati predavanja promenadologije? Nauku o parkovima i šetalištima se uči na sveučilištu u Kasselu, a nije loš niti studij onomastije. Iza tog naziva se ne krije ništa prosto - to je znanost kojom se bavi sveučilište u Leipzigu i izučava imena.

S profesorom ponekad na kavu

"Brzo se upoznate sa svim kolegama jer ih nema mnogo, a morate pohađati ista predavanja. Isto je i sa profesorima: u novogrčkom imamo jednog profesora kod kojeg onda polažemo čitav niz predmeta."Takvi studiji imaju najviše tri profesora i predaju se tek na pokojem sveučilištu u Njemačkoj. Zapravo, ima i mnoštvo studija koji barem zvuče "normalno", ali zbog malene potražnje se jedva igdje poučavaju. Na primjer, čak je i studij novogrčkog rijetkost za Njemačku, makar Olaf Pinkpank nikad nije požalio što to studira:

Ali od čega će živjeti kad i završi takav studij? Joachim Sauer, predsjednik udruge kadrovskih stručnjaka doduše i na svom poslu obično prima aplikacije za zaposlenje "običnih" inženjera, ekonomista, pravnika ili stručnjaka za engleski, francuski ili španjolski. Ali niti on ne sumnja kako i takvi stručnjaci itekako imaju šanse da nađu dobar posao:

"Uvijek vlada načelo, ako ste dobri, naći ćete posao. Osobito zato jer postoji sve veća specijalizacija. Danas imamo toliko stručnjaka kao nikad do sada i tvrtke su presretne ako nađu nekoga čija je specijalnost ono čime se oni bave."

Doduše, 80 % takvih malih studija su u društvenim znanostima, ali ih ima i u prirodnim i tehničkim zvanjima. Tamo su pak neka područja bila gotovo masovni studiji - ali danas su rijetkost.

U tu kategoriju na primjer spada tehnologija željezničkog prometa i Yuanfei Shi je došla iz Kine kako bi upravo to studirala na Tehničkom sveučilištu u Berlinu i zapravo se čudi što ima toliko malo kolega. Jer, kod njih je željeznički promet još uvijek područje koje jamči sigurnu budućnost.

Kadrovski stručnjak Joachim Sauer pak proriče kako će nemali broj takvih stručnjaka na kraju raditi u posve drugim područjima. "Imate i završenih germanista koji su postali predsjednici uprava poduzeća, ili ako hoćete, uzmite mene kao primjer: ja sam studirao urbanistiku i prostorno uređivanje i zapravo sam inženjer. Ali radim kao direktor kadrovskog odjela jedne velikog francuskog proizvođača automobila.

"Još jedna prednost takvih minijaturnih studija jest što se i studenti odlično poznaju s profesorima, a i profesor će rado pomoći svakom svom studentu da pronađe mjesto za praksu ili čak stalno radno mjesto. U tim sektorima je krug stručnjaka veoma malen i svi se obično međusobno poznaju - daleko preko granica svoje zemlje.