Namrgođeni ljudi nisu pretjerano omiljeni u društvu, no ponekad nije loše ustati se na lijevu nogu i dan provesti gunđajući. Naime, istraživanje je pokazalo da loše raspoloženje potiče analiziranje okoline i koncentraciju.

S druge strane, veselo raspoloženje donosi fleksibilnost i kreativnost, ali i povećanu mogućnost pogrešne procjene pri donošenju odluka, tvrde istraživači.

Loše raspoloženi manje su skloni brzopletim zaljučcima, a i u ispitivanju su radili daleko manje grešaka, što je znanstvenike navelo na zaključak da su bili usredotočeniji na zadatak i bolje zapamtili detalje. 

Svaka komunikacija s ispitanicima koji su bili lagano lošije volje bila je brža, učinkovitija i kvalitetnija, no unatoč tome ne treba zaključiti da je loše raspoloženje najbolja stvar za nas.

Problemi u principu nastaju kad se loše raspoloženje silom želi pretvoriti u dobro, tako da je savjet jednostavan - raspoloženje prilagođavajte osjećajima, a ne okolini.