Naime, kako navodi nova studija, mozak čovjeka smanjuje se posljednjih 20,000 godina. Ovaj proces počeo je nakon 2 milijuna godina tijekom kojih je ljudska lubanja proporcionalno rasla, a to se događalo diljem svijeta, kod oba spola.

˝No posljednjih 20,000 godina obujam ljudskog mozga smanjio se s 1500 kubičnih centimetra na 1350, čime je izgubljen dio veličine teniske loptice˝, objašnjava Kathleen McAuliffe. Ona se nadovezuje na komentare dr. Johna Hawksa, antropologa sa Sveučilišta Wisconsin, koji tvrdi kako činjenica da se mozak smanjuje ne znači nužno gubitak inteligencije. No drugi znanstvenici vjeruju kako se čovjek ipak zaglupio tijekom evolucije.

Nekoliko teorija pokušava objasniti misteriju smanjenja mozga. Jedna navodi da je veća lubanja bila neophodna za preživljavanje ranog paleolitika koji je uključivao uglavnom izvanjske aktivnosti na hladnom vremenu. Druga pak teorija tvrdi da je veća glava bila potrebna zbog prehrane koja se sastojala uglavnom od mesa. Kako je hrana postala jednostavnija za konzumaciju, tako su i naše glave prestale rasti.

Nedavna studija koju su proveli David Geary i Drew Bailey, kognitivni znanstvenici sa Sveučilišta Missouri, otkrila je kako se veličina lubanje čovjeka prilagođavala kompleksnom socijalnom okruženju izmeđi 1,9 milijuna i 10,000 godina prije Krista. Otkrili su da u vremenima kada je populacija bila niska, što je period koji je obuhvaćao većinu naše evolucije, lubanja se povećavala. No kada se populacija povećala, veličina lubanje se proporcionalno smanjivala.

Zaključili su da je dolaskom većih i kompleksnijih društava, veličina mozga postala manja jer ljudi više nisu trebali voditi brigu o vlastitom opstanku. No dr. Geary upozorava na stereotipno vjerovanje da su naši preci bili pametniji. ˝Praktično gledajući, naši preci nisu nam bili intelektualno i kreativno jednaki jer im je nedostajala kulturološka podrška. Razvoj poljoprivrede i modernih gradova baziranih na ekonomskoj specijalizaciji omogućio je da najpametniji ljudi fokusiraju svoju pažnju na znanost, umjetnost i ostala područja umjesto na puko preživljavanje.˝

Dr. Hawks, s druge strane, smatra kako smanjenje mozga znači da postajemo pametniji. Mozak, objašnjava, koristi 20 posto sve energije koju konzumiramo. Zbog toga će veći mozak zahtijevati više energije i duže će mu trebati da se razvije. Dodaje kako se eksplozija ljudske populacije dogodila između 20,000 i 10,000 godina prije Krista, što je dovelo do neobičnih mutacija. Vjeruje da je to rezultiralo poboljšanjem mozga jer je se njegova neurokemija prebacila na poboljšanje kapaciteta.