Koliko ste se puta ispričali pa se osjećali loše, a koliko puta niste pa ste bili zadovoljni zbog toga? Znanstvenici sa Sveučilišta Queensland odlučili su saznati koja varijanta uzrokuje više sreće kod ljudi.

Sudionici istraživanja trebali su se prisjetiti loših stvari koje su napravili, bile one sitne ili krupne, a nakon toga su ih pitali jesu li se ispričali ili ne i kako su se pritom osjećali. Zadnji dio istraživanja bilo je pisanje e-maila s isprikom ili odbijanjem isprike. 

Analizom rezultata znanstvenici su došli do zaključka da je učinak isprike zapravo suprotan, jer su, primjerice, e-mailovi u kojima su se odbili ispričati sudionicima donijeli osjećaj sreće, za razliku od mailova isprike. 

Na neki način, zaključuju znanstvenici, odbijanje isprike daje osjećaj snage, moći i kontrole nad vlastitim životom i uzrokuju osnaživanje osobnog integriteta i samopouzdanja. 

Stoga, kad ćete sljedeći put govoriti svojoj djeci da se trebaju ispričati kako bi se bolje osjećali, vjerojatno im nećete govoriti istinu.