Dobrota je od vitalnog značaja za opstanak i napreda svake zajednice, kažu rezultati američkog istraživanja koje je analiziralo društvo od antike do danas. Prema njima, neke evolucijske enigme mogu se objasniti upravo pomaganjem drugima i dobrotom. 

Poznato je da se osobe crvene kad lažu ili kad im je neugodno, što je samo jedan od dokaza da se zapravo radi o ponašanju koje nam nije ugrađeno. Znanstvenici ističu da je zapravo ta ljudska osobina trebala izumrijeti, no život u zajednici je bio presudan za opstanak, jer ljudi žele znati tko je dobar, a tko loš. 

Ljubaznost je korisna i za zdravlje pojedinca, kaže se u obrazloženju rezultata, jer ljudi koji svakom strancu pridrže vrata sretniji su mjesec dana dulje od onih koji to naprave samo jednom.

Problem je kad se nalazimo u grupama, jer smo u tom slučaju manje skloni pomoći, ali na taj način štetimo svom samopouzdanju i imunitetu. Oni koji redovito pomažu drugima imaju bolje mentalno zdravlje i manju mogućnost razvoja depresije, a uz to će rjeđe obolijevati od kroničnih bolesti. 

Fiziološki gledano, geni odgovorni za proizvodnju hormona sreće dopamina povezani su s ljubaznošću, pokazali su izraelski istraživači, pa je stvarno dobro biti ljubazan i veseo - u jednom eksperimentu se pokazalo da će vam u nevolji pomoći 70 posto ljudi više ako ste problem prihvatili s osmijehom, a ne psovkom.