Metro-portal.hr

objavljeno 02.02.2017. 16:30:27
STRAŠNO!

Koliko otrova pojedemo s hranom?

Koliku ćete količinu štetnih kemijskih spojeva 'progutati' s hranom ovisi o temperaturi hrane i o tome koliko je dugo stajala zapakirana

Ambalaža nas doslovno truje!
Ambalaža nas doslovno truje! (Arhiva)

Brza hrana je sama po sebi nezdrava, no kad se tome dodaju toksini iz ambalaže, stvar postaje stvarno alarmantna, tvrde stručnjaci.

Papirnate kutije i papiri u kojima se u restoranima brze hrane poslužuju hamburgeri i prženi krumpirići obloženi su kemijskim spojem koji je otporan na mast, no može sadržavati fluoridne spojeve, pokazalo je nedavno istraživanje.

Ti su spojevi poznati kao polifluoralkilni spojevi (PFAS), a neki se povezuju s mogućnošću razvoja raka. PFAS su kemikalije na bazi fluorida koje sprečavaju kapanje ulja izvan vrećice. No kad se zagrijavaju, te kemikalije mogu dospjeti u hranu.

Kada PFAS dođe u doticaj s hranom koja ga 'razmoči' i zagrije, velika je vjerojatnost da preko obroka konzumirate i štetne kemikalije. Koliku ćete količinu štetnih kemijskih spojeva 'progutati' s hranom ovisi o temperaturi hrane i o tome koliko je dugo stajala zapakirana.

Prikupivši više od 400 komada ambalaže iz restorana brze hrane diljem Sjedinjenih Država, znanstvenici su ustanovili da je 46 posto papira u koji se umataju obroci i 20 posto kartonskih kutijica sadržavalo određenu količinu fluoridnih spojeva.

Oni su pronađeni u 56 posto ambalaže za deserte i kruh te u 38 posto ambalaže za sendviče i hamburgere. Samo papirnate čaše nisu sadržavale fluor.

Ako ste mislili da se najveća koncentracija toksičnih spojeva nalazi u masnom papiru u koji se umotavaju hamburgeri, u krivu ste, jer ih je najviše u ambalaži za deserte i kruh. Slično je stanje s ambalažom za pizze i kokice, ustanovili su američki znanstvenici.

Odavno je poznato da perfluoralkilni spojevi utječu na brojne zdravstvene tegobe, poput smanjene plodnosti, povećanog kolesterola, oslabljenog imunosnog sustava i većeg rizika od obolijevanja od raka.

Ne nalaze se samo u ambalaži za pakiranje brze hrane, već i u predmetima koje svakodnevno koristimo, poput teflonskih tava, vodootporne odjeće, proizvoda za čišćenje, u bojama i lakovima, šamponima, koncu za zube i make-upu. 

02.02.2017. 16:30:27
http://metro-portal.hr/koliko-otrova-pojedemo-s-hranom/102876/