Kolika je opasnost od koronavirusa u Europi?
Nakon pojave koronavirusa u Italiji rastu strahovi od daljnjeg širenja. Epidemiolog Gerard Krause u intervjuu za DW ojašnjava kojim mjerama se može štititi od koronavirusa
DW: Otkako je broj slučajeva zaraze koronavirusom u Italiji tako brzo porastao, pokrajina Lombardija, koja je posebno teško pogođena infekcijom, u medijima je prozvana "europskim Wuhanom". Je li to pretjerivanje?
Gérard Krause: Donekle jest, prije svega zbog broja inficiranih i njihovog broju po kvadratnom kilometru. Dakle, to je posve drugačija situacija.
Kolika je opasnost da bi se koronavirus, nakon pojave u Italiji, mogao nekontrolirano proširiti po Europi?
U takvoj situaciji se mora pravilno definirati vremenski okvir, kako bi se prešlo iz suzbijanja na ublažavanje takve epidemije. Ne treba imati iluzije kako se može spriječiti da se neka zemlja zauvijek može obraniti od zaraze. Kod jednog ovakvog uzročnika to vjerojatno ne može uspjeti. Prije ili kasnije će se svaka zemlja suočiti s ovim virusom. Uprkos tome, možda bi na početku imalo smisla da se, dok se to još nije dogodilo, pripreme bolnice, uspostave sustavi ranog upozorenja i da se ljudi više informiraju o virusu, kako bi se u trenutku kada se pojavi moglo što bolje reagirati.
Za to postoje različiti modeli i kalkulacije koji pokazuju kako takve mjere u pravilu ne donose mnogo. Upravo kod ovog virusa učinkovitost takvih graničnih kontrola nije posebno obećavajuća. Jer većina zaraženih u početku nema nikakvih simptoma bolesti, pa prilikom tih kontrola oni i ne upadaju u oči.To znači da ne bi imalo smisla postavljati zdravstvene kontrole na granicama između pojedinih zemalja EU-a, kao što je primjerice mjerenje tjelesne temperature putnika, kako se to već radilo na aerodromima?
Italija je popularno turističko odredište. Imajući u vidu trenutnu situaciju, je li Vaš savjet da se ne vrše rezervacije za odmore u toj zemlji? Ili to ne mora biti razlog za brigu sve dok se ne posjećuju regije koje su pogođene koronavirusom?
Ja osobno ne bih nikoga tako savjetovao, jer polazim od toga da ćemo u Francuskoj, Njemačkoj i drugim zemljama imati slične regije u kojima može doći do takvih pojava. U tom pogledu više se ne postavlja pitanje da li da se ide tamo ili ne.
Ipak, karneval u Veneciji je otkazan i 11 općina je u karanteni. Jesu li te mjere malo pretjerane ili su pak opravdane?
Na kraju smo uvijek najpametniji, ali u jednom trenutku te mjere više neće imati smisla. Sada je možda pravi trenutak za to tako rigorozno postupanje, kako bi se dobilo na vremenu. Ali to se ne može primijeniti na svaki grad ili zemlju u Europi u kojoj dođe do pojave virusa.
Mogu li se oni koji putuju efikasno zaštititi od koronavirusa?
U toj situaciji bi se trebalo informirati o općim higijenskim preporukama. Stoga treba prati ruke, a ako se neko razboli, treba izbjegavati kontakt sa drugim osobama. Sve što se poduzima na prevenciji gripe i ovdje bi se trebalo raditi.
Na primjer, ponijeti sa sobom nekoliko zaštitnih maski?
Jednostavne maske su dobre ako netko oboli i ne želi inficirati ostale. Ali ako se želite zaštititi, najprimjrenije su zaštitne maske FFP3, a one se moraju ispravno stavljati i dovoljno često mijenjati. To je vrlo komplicirano. A najpreporučljivije je za ljude koji imaju slab imunološki sistem. To je jedina mogućnost i druge zaštite u osnovi i nema: ne postoje cjepiva i nema profilaktičke terapije.
Gérard Krause je šef odjela za epidemiologiju Helmholtz centra za istraživanje infekcija u Braunschweigu.