Nekoć proglašavana grešnim užitkom i namirnicom nespojivom s bilo čime što ima tendenciju smatrati se zdravom prehranom, čokolada se posljednjih godina vraća na velika vrata u naše živote i na naše stolove. Ne sjećamo se kad je prošao mjesec, a da nekakvo cijenjeno sveučilište nije objavilo kakvu studiju koja potvrđuje da čokolada ne samo da nije štetena, već u određenim okolnostima može sasvim ravnopravno stajati rame uz rame namirnicama poput bobičastog voća, orašastih plodova i proizvodima iz punog zrna.

Ipak, znanstvenici neprestano upozoravaju da se takvi zaključci nikada ne smiju shvatiti kao otvoreni poziv da se bezuvjetno prejedamo čokoladom, budući da je ona još uvijek visoko kalorijska namirnica i često s visokim udjelom masnoća. Ipak, beneficije za tijelo variraju od vrste do vrste, zbog čega smo odlučili pobliže vam objasniti karakteristike svake od njih.

Mliječna čokolada

Mliječne čokolade u sebi sadrže znatno manju količinu flavonola (sastojak koji snižava krvi tlak, širi krvne žile i povećava mentalnu aritmetiku), zbog čega su lošiji izbor od tamnih čokolada. Najbolji nutritivni učinak imaju mliječne čokolade sa srednje visokim udjelom kakaa (oko 40) posto, po mogućnosti punjene orašastim plodovima ili sušenim voćem, za maksimalni učinak

Bijela čokolada

Ime „bijela čokolada" uglavnom su marketinški trik i najlošiji izbor zbog toga što u sebi ne sadrže niti gram kakaa. Štoviše, nutritivna im je vrijednost toliko loša da se u najboljem slučaju možete nadati maloj količini kalcija. Izbjegavati.

Tamna čokolada

Tamno smeđe boje, gorkaste su čokolade s visokim udjelom kakaa standard zdravih čokolada koje svoje mjesto mogu pronaći i kod najradikalnijih režima prehrane. Unatoč tomu što postoje i čokolade s udjelom kakaa od 99 posto, većini ljudi najukusnije su one sa 70 do 80. Pri kupovini tamne čokolade dobro pripazite da se radi o proizvodu temeljenom na kakaovom maslacu, a ne kukuruznom sirupu, koji je pravi ubojica vaše vitke linije.