Kina je za vojne potrebe 2011. godine osigurala 601,1 milijardi juana (91,5 milijardi dolara) i donijela ambiciozan program modernizacije vojske koji izaziva nemir u regiji i SAD-u, prenosi Hina.

Kina kaže da treba modernizirati svoje zastarjele vojne snage te da njeni planovi ne predstavljaju prijetnju bilo kojoj zemlji, ukazujući da je joj je vojni proračun daleko manji od američkog.

Reuters donosi neke činjenice o kineskim vojnim kapacitetima, vojnoj modernizaciji te oružanim sustavima koji privlače pozornost vojnih analitičara.

ZRAKOPLOVSTVO

Kina je u siječnju potvrdila da je izvela probni let zrakoplova J-10 sa smanjenim radarskim odrazom, neposredno uoči posjeta američkog ministra obrane Roberta Gatesa Pekingu. Vojni analitičari kažu da je to znak kako razvoj "nevidljivog" zrakoplova u Kini ide brže nego što bi to u SAD htjeli ali da ipak od probnog leta do uvođenja u službu mogu proći godine.

Uz razvoj tehnologije za djelovanje u svemiru, Kina ima i respektabilnu zrakoplovnu industriju, a u sastavu ratnog zrakoplovstva i suvremene borbene zrakoplove ruske proizvodnje Su-30 i Su-27. Modernizacija obuhvaća i razvoj zrakoplova za radarsko upozoravanje i letećih cisterni kako bi se dopunjavanjem goriva u zraku omogućio veći doseg vojnim zrakoplovima.

MORNARICA

Predsjednik Hu Jintao je rekao da je modernizacija mornarice prioritet. Neki analitičari predviđaju da bi Kina uz najavljeni program modernizacije razarača i fregata već ove godine mogla porinuti svoj prvi nosač zrakoplova, klasičnog pogona i istisnine oko 60.000 tona, sličan ruskoj Klasi Kuznjecov. Vjeruje se da će cijena izgradnje i opremanja nosača iznositi nešto iznad dvije milijarde dolara a Kina će nabaviti najmanje dva.

Peking razvija i novu klasu podmornica klase Jin koja može lansirati balističke rakete s nuklearnom bojevom glavom a izgradila je i vojnu bazu na Hainanu.

RAKETNI PROGRAM

Američki su dužnosnici s dužnom pozornošću zabilježili nedavna objavljivanja podataka o razvoju protubrodskog projektila koji bi mogli predstavljati prijetnju američkim nosačima zrakoplova u Pacifiku. Tijekom 2007. godine Kinezi su uspješno izveli pokus kada su raketom srušili stari satelit, a u siječnju 2010. godine uspješno su testirali tehnologiju prokuraketnog sustava.

Kina ima oko 1400 raketa usmjerenih na Tajvan a u vojnom arsenalu 100 do 400 oružja s nuklearnom bojevom glavom - interkontinentalnih balističkih raketa, te raketa u kopnenim i pomorskim raketnim sustavima.

KOPNENA VOJSKA

Kina nastoji svoju Narodnu oslobodilačku vojsku od 2,3 milijuna vojnika transformirati u manju i sposobniju vojnu snagu sposobnu za kraće i intenzivnije sukobe s protivnicima koji raspolažu visokom vojnom tehnologijom.