Potres jačine 5,1 stupnjeva po Richterovoj ljestvici bio je dovoljan da analitičari i strane vlade zaključe kako je Sjeverna Koreja još jednom testirala razornu bombu. To je prvi nuklearni test od veljače 2013. godine. Međutim, vlasti u Pjongjangu tvrde da je ovog puta testirana hidrogenska bomba i to po naredbi vođe Kim Jong-una. Državna televizija je u „specijalnom priopćenju" objavila građanima da je Sjeverna Koreja sada postala „atomska sila koja posjeduje i hidrogensku bombu". U prijenosu je rečeno da je na ulicama Pjongjanga nastalo „spontano slavlje" te da su „radosni radnici slavili posljednji razvoje znanosti" u zemlji.

Južna Koreja je reagirala jačanjem monitoringa događaja u sjevernom susjedstvu, a predsjednica Geun-hye Park sazvala je sastanak Nacionalnog vijeća za sigurnost. Prije tog sastanka ona je rekla da se radi o „gruboj provokaciji" i „prijetnji našim životima i budućnosti". „To je također veliki izazov svjetskom miru i stabilnosti", rekla je južnokorejska predsjednica i dodala da će Seul u suradnji s međunarodnom zajednicom raditi na protumjerama. Japanski premijer Shinzo Abe je reagirao izjavom da Japan „apsolutno ne može tolerirati nuklearne testove Sjeverne Koreje", ne navodeći na koji način to njegova zemlja „neće tolerirati". I Kina će uložiti prosvjed.

Kakva je to bomba?

Početkom prosinca je Kim Jong-un rekao da njegova zemlja ima „moćna nuklearna oružja" koja uključuju atomske i hidrogenske bombe. No toj izjavi u Sjedinjenim Američkim Državama nije pridan posebni značaj već je rečeno kako nema dokaza u prilog Kimovim tvrdnjama. Prije tri dana je indicije pojačalo i Obrambeno zapovjedništvo Južne Koreje zaduženo za kemijska, biološka i radioaktivna oružja. Ono je priopćilo da je Sjeverna Koreja već na tragu razvoja termonuklearnih oružja i da možda već proizvodi tricij, radioaktivni izotop potreban za sofisticirana nuklearna oružja.

Stručnjaci za naoružanje širom svijeta sada pokušavaju odgonetnuti kakvu to novu bombu Sjeverna Koreja zapravo ima. Vojni analitičar Lance Gatling kaže za DW da će brojne države sada uzeti uzorke zraka i utvrditi kakva je bomba testirana. „Uvijek je razlog za veliku zabrinutost kada zemlja s političkim pedigreom Sjeverne Koreje testira nuklearnu napravu, pokuša pojačati efikasnost i pouzdanost svog atomskog oružja ili - što je još gore - radi na nosačima tog oružja", kaže Gatling.

Naš sugovornik se ubraja u krug stručnjaka koji u prvim reakcijama kažu da Sjeverna Koreja nije uspjela stvoriti čistu hidrogensku bombu, kao što tvrdi. Umjesto toga se radi o oružju s gorivima poput deuterija ili litija koja drastično povećavaju snagu konvencionalne nuklearne fisije. Prethodni testovi su već dokazali da sjevernokorejski znanstvenici vladaju osnovnom nuklearnom tehnikom, ali bi novi korak mogao značiti da je Pjongjang u stanju napraviti bombu otprilike sedam puta jaču od one koja je 1945. bačena na Hiroshimu.

„Možda napredak i nije tako tehnološki relevantan", kaže Gatling, „ali je očigledno da oni napreduju. Najveća briga je odakle dolazi materijal za ove nuklearne naprave."

Svijet će „slegnuti ramenima"

Smatra se da Sjeverna Koreja trenutno ima između 10 i 16 nuklearnih bombi, ali da je na putu da poveća zalihe. No o svemu tome nema pouzdanih podataka. Shannon Kile, stručnjak za nuklearno oružje Štokholmskog instituta za mirovne studije, kaže da zapravo nije ni poznato je li Sjeverna Koreja razvila funkcionalnu atomsku bombu - onu kojom bi negdje zaista i mogla napasti - ili posjeduje samo rudimentarno oružje koje može izazvati nuklearnu eksploziju.

„Čini se da režim zaista vjeruje kako mu je potrebno nuklearno oružje da bi se zaštitio od vanjskog svijeta. Koliko god to bilo pogrešno, režim će nastaviti ulagati u razvoj ove vrste naoružanja", kaže Kile u razgovoru za DW. „Ali međunarodna zajednica ne može ništa nametnuti Pjongjangu. Vjerujem da će ostatak svijeta osuditi najnoviji test i tražiti da se to više nikada ne ponovi, ali neće učiniti više od toga", smatra Kile. Dodaje da će Pjongjang vjerojatno tražiti ustupke, možda odštete od Južne Koreje, u zamjenu za obećanje da više neće testirati bombe.

„Za Sjevernu Koreju ovo je praktično stvar bez rizika, jer daljih sankcija nema", kaže Kile. „Kina ne želi da taj režim kolabira i da se tako riskira kaos koji bi nastao. Južna Koreja je tu sličnog mišljenja i želi izbjeći sukob. Predsjednik Obama ne želi poslati vojnike u još jedan rat, dok Japan ne želi izvršiti nikakve invazije. Vjerujem da će ostatak svijeta prvo biti ljut, a onda će slegnuti ramenima."