U siječnju ove godine započeli su pregovori o reformi školstva. Moguće novosti su obavezna devetogodišnja osnovna škola, potpuno novi način usvajanja znanja s više kritičkog i logičkog razmišljanja, autonomija nastavnika u kreiranju nastavnog sata te promjene u ocjenjivanju u kojemu će, osim brojčanih od 1 do 5, biti i opisnih ocjena.

Portal EduCentar istražio je na više od 320 ispitanika koje su najveće boljke starog sustava obrazovanja, odnosno što bi prvenstveno i obavezno promijenili.

Malo manje od polovice ispitanika (46%) ističe da je najveća mana starog sustava previše učenja napamet bez poticanja kreativnog razmišljanja.

„Današnje djeca se sve manje snalaze u realnim situacijama. Svrha školovanja, pogotovo srednjoškolskog i fakultetskog bi morala biti snalaženje u svakodnevnim poslovnim aktivnostima i brzim uključivanjem na tržište rada bez gubitka za poslodavce.", objašnjava jedan od ispitanika, a drugi se nadovezuje da 'nedostaje sloboda izražavanja i razmišljanje van okvira'.

Trećina ispitanika (30%) tvrdi da je glavni problem previše gradiva koje nije primjenjivo u praksi. Ispitanici komentiraju da se 'fokusiranjem na nebitne informacije gubi fokus s onih bitnih za život.'

Nedostatak praktičnog rada tijekom školovanja ističe petina ispitanika (20%).

„Danas sve manje ljudi može učiniti nešto svojim rukama, a obrazovanje obrtnika se ne vrednuje te iz obrtničkih škola izlaze ljudi bez ljubavi prema poslu za koji su se školovali, te s manjkom volje za usavršavanjem i razvijanjem kreativnosti.", komentar je jednog od ispitanika.

Također su ispitanici svjesni da zbog nedostatka praktičnih vještina teško pronalaze posao: „Postoje škole za koje posao uopće ne postoji jer je program nastave loše ustrojen."

Svega 4% ispitanika bi prvenstveno mijenjalo sustav ocjenjivanja. „Problem nije u ocjenama nego u subjektivnom načinu ocjenjivanja.", komentira jedan od ispitanika.