Mnogi poduzetnici su se nadali da će umjetna inteligencija (UI) povećati učinkovitost zaposlenih i istovremeno ih rasteretiti. No prema novoj studiji iz Kalifornije, UI ne smanjuje količinu posla - već ju intenzivira.

Znanstvenice Aruna Ranganathan i Xinqi Maggi Ye sa Sveučilišta u Berkeleyu u SAD-u su osam mjeseci pratile 200 zaposlenih u jednoj američkoj tehnološkoj tvrtki.

Rezultat: nakon uvođenja umjetne inteligencije zaposleni su radili - brže i duže - dijelom i za vrijeme pauze i u slobodno vrijeme. Preuzimali su i nova radna zaduženja, i to ne zato što se to od njih izričito zahtijevalo.

Više vremena zahvaljujući umjetnoj inteligenciji

Znanstvenice su utvrdile i sljedeće: kada umjetna inteligencija preuzme jednostavne administrativne rutinske zadatke, zaposlenima ostaje više vremena za složenije, kreativnije i samim tim „vrjednije" poslove.

No u kombinaciji sa intuitivnim i često jednostavnim načinom korištenja UI-a na radnom mjestu se brzo razvija nova dinamika: novi zadatak se brzo prepusti umjetnoj inteligenciji i onda se zaposleni može posvetiti drugom zadatku.

Ta povećana produktivnost na taj se način sve više preljeva u pauze i slobodno vrijeme.

Iscrpljenost i izgaranje kao posljedica

Dugoročno ovakav obrazac, prema riječima znanstvenica, ne dovodi do boljih radnih rezultata, već često završava stanjima mentalne iscrpljenosti. To se potom odražava na lošiji učinak, pa čak i na zdravstvene probleme zaposlenih, uključujući i sindrom izgaranja (burnout).

Ovaj rizični proces dobro poznaje i psiholog rada Florian Schweden iz Instituta za oblikovanje rada i organizacijski razvoj u Hamburgu. On, po nalogu tvrtki u Njemačkoj, istražuje kako promjene na radnom mjestu utječu na dobrobit zaposlenih.

Prema njegovim zapažanjima, zaposleni često sami sebi stvaraju pritisak kada odjednom moraju obavljati više zahtjevnih zadataka. „Udio vremena koji sada imam za bavljenje teškim, složenim problemima postaje veći. Ali, i dalje moram postići isti učinak kao ranije - što znači da ljudi počinju raditi intenzivnije i brže", kaže Schweden.

Prekoračivanje vlastitih kompetencija

Prema studiji Sveučilišta u Berkeleyu, UI je neke zaposlene naveo i na prekoračenje granice vlastitih stručnih kompetencija. Tako su znanstvenice utvrdile da su, na primjer, menadžeri i dizajneri proizvoda počeli uz pomoć umjetne inteligencije razvijati i kompjutorske programe, umjesto da taj posao prepuste za to zaduženim stručnjacima.

No to nije dovelo do veće učinkovitosti: na kraju su programeri morali mukotrpno provjeravati i ispravljati programe koje su izradili njihovi kolege bez odgovarajućeg stručnog znanja.

Umjetna inteligencija kao konkurencija

Prema Florianu Schwedenu, UI može stvarati pritisak i onda kada se ne doživljava kao pomoćnik, već kao konkurent koji ugrožava radno mjesto. U jednoj od njegovih studija strah zaposlenih da će ih zamijeniti umjetna inteligencija doveo je čak do slučaja takozvanog „robomobinga":

Zaposleni u jednoj logističkoj tvrtki namjerno su postavljali drvene palete na put samovozećim robotima kako bi ih usporili i učinili manje učinkovitima. Time su željeli pokazati „da je i dalje potreban čovjek koji može preskočiti prepreku".

Jasna podjela zadataka između čovjeka i stroja

Ipak, psiholog rada Schweden ne želi demonizirati upotrebu umjetne inteligencije. Za njega je ključno da tvrtke, zajedno sa zaposlenima, prije uvođenja UI-alata jasno definiraju uloge čovjeka i stroja.

Znanstvenice Aruna Ranganathan i Xinqi Maggi Ye sa Sveučilišta u Berkeleyu također se zalažu za to da se pri uvođenju umjetne inteligencije predvidi i kontrola njezinih posljedica: tvrtke bi se morale zapitati žele li same oblikovati promjene koje donosi UI ili će taj proces prešutno prepustiti samoj tehnologiji.