Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je u petak da je susret s američkim predsjednikom Barackom Obamom na svečanoj večeri za strane državnike koji sudjeluju na 65. zasjedanju Opće skupštine UN-a u New Yorku bio vrlo kratak ali srdačan.

"Zaista je bilo kratko. Bilo je puno državnika i naravno da predsjednički par nije svakome mogao posvetiti puno vremena, zapravo svi smo dobili jednako malo vremena", rekao je Josipović hrvatskim novinarima u New Yorku.

"Bilo je to par riječi, o tome odakle sam, što sam, kakve su nam ambicije... zaista par riječi. Srdačan pozdrav, slikanje i druženje", opisao je Josipović susret tijekom svečane večere održane u četvrtak u Modernoj galeriji u New Yorku. Izrazio je nadu da će biti prilike i za bilateralni susret s američkim predsjednikom.

Na pitanje o njegovom drugačijem pristupu u odnosu na hrvatske čelnike koji su i najkraće susrete s američkim predsjednicima koristili za maksimalan publicitet i političke poene kod kuće, Josipović je odgovorio da "voli reći istinu".

"Znate, ja u svemu pa i u tome volim govoriti istinu, svoj sam mandat započeo time da ljudima želim reći kako zaista je. Dakle točno je...susreo sam se, bilo je srdačno, bilo je korisno ali je bilo kratko, sukladno prilici. Prema tome nećemo govoriti ono što nije", rekao je Josipović.

Održao predavanje na Columbiji

Hrvatski predsjednik je u petak održao predavanje na uglednom njujorškom Sveučilištu Columbia, na temu "Tranzicijska pravda: hrvatski i međunarodni odgovor na ratne zločine", u kojem je analizirao djelovanje hrvatskog pravosuđa i Haaškog suda u utvrđivanju odgovornosti za zločine počinjene tijekom rata u Hrvatskoj 1990-ih.

Predavanje u ispunjenoj dvorani sveučilišne knjižnice održano je u okviru Foruma svjetskih čelnika, na kojem su ranije govorili i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, španjolski premijer Jose Luis Zapatero, turski predsjednik Abdullah Gul i drugi državnici.

"Ovaj predsjednik ima snažan akademski trening. Bilo je veliko zadovoljstvo slušati kako znalački predaje o međunarodnom pravu i povijesti regije. Bilo je nadahnjujuće. Raduje me vidjeti da iz Hrvatske sada dolazi takav čelnik", izjavila je za Hinu glasnogovornica Sveučilišta Columbia, prof. Tanya Domi.

Josipović je govorio i o etničkoj pristranosti hrvatskog pravosuđa u početnoj fazi vođenja procesa za ratne zločine, uz korekcije Vrhovnog suda, te o primjerenom radu današnjih posebnih sudova za ratne zločine pred kojima je više optuženih Hrvata nego Srba, što nije uvijek na zadovoljstvo javnosti. "Razlog tomu je što su Srbi izbjegli iz Hrvatske i uglavnom otišli u Srbiju", rekao je Josipović.

Naglasio je da je sada došlo do velike promjene, do suradnje između tužiteljstava Hrvatske i Srbije, te da sada Hrvatska traži suradnju Srbije u 26 predmeta prema 52 osobe, a Srbija je prihvatila 24 predmeta i neke već procesuirala.

Josipović je odgovarao na brojna pitanja studenata, uključujući i o njegovu odnosu prema prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu. Istaknuo je da je on bio otac domovine, ali da mu zamjera dopuštanje kriminala u pretvorbi, te to što nije bio prvak u ljudskim pravima. Kazao je da će povijest verificirati njegovu ulogu. Odgovarajući na pitanje o Međunarodnom kaznenom sudu izrazio je nadu da će mu u budućnosti pristupiti i velike zemlje, uključujući i Sjedinjene Države. (hina/metro-portal)