"Izgradnja sustava odgovornosti sigurnosno-obavještajnog sektora odnosno njegovo reformiranje, jedan je od najtežih zadataka u demokratskim zemljama, jer je vrlo težak i složen, a javnost ga ne vidi i ne donosi glasove birača", upozorio je Cvrtila.

Govoreći o najvažnijim točkama priručnika koji je u uporabi već nekoliko godina Cvrtila je upozorio kako je jedan od temeljnih problema pronalaženje ravnoteže između kvalitetnog obavljanja posla obavještajnog sektora, koji u određenoj mjeri mora biti tajan i donošenje zakona koji će osiguravati adekvatni nadzor i najveću moguću transparentnost djelokruga rada sigurnosnog sektora.

Predstavljeni priručnik zapravo je komparativna studija pravnih standarda Europe i SAD-a i služi kao referentna vrijednost za usporedbu vladama ali i nevladinim organizacijama u demokratskom svijetu, rekao je profesor politike i sigurnosti s društvenog fakulteta u Liverpoolu Petar Gill, naglasivši kako je demokratizacija obavještajnih sustava mlada pojava koja se u demokratskom svijetu pojavila unazad 20-ak godina, zbog čega je to područje jedno od onih u kojima nema razlike između "starih i novih" demokracija.

Britanski je profesor govorio o priručniku na temelju hrvatskog Zakona o obavještajnim službama, ističući njegove pojedine članke i rekavši kako je Hrvatska u tom smislu prilično napredovala ne samo u odnosu na zemlje okruženja nego i na njegovu domovinu jer već niz godina izmjenama zakona demokratizira sustav obavještajnih službi. (hina/metro-portal)