Iako je desetljećima bio simbol opresije i podijeljenosti te tmurna stranica njemačke povijesti, vlasti u Berlinu odlučile su sačuvati zadnje ostatke Berlinskog Zida, budući da je od nekadašnjih 155 ostalo svega 3 kilometra zida, piše Hina.

Nije uvijek bilo tako. Početkom 1990.-ih 90 posto Berlinčana željelo se pod svaku cijeni otarasiti zida, objašnjava Rainer Klemke, zadužen za kulturna pitanja grada Berlina.

On se prisjeća euforije nakon pada zida 9. studenoga 1989. i strahovanja da će zid ponovno biti zatvoren.

Tijekom 2000-ih je nastao "koncept Berlinskog zida", kojeg je 2006. prihvatila gradska koalicija. Voditelj projekta Klemke je rekao da se radi podjeli sekcija zida prema temama.

Najzanimljivij su dijelovi Check point Charlie, bivši prijelaz simbol Hladnog rata, Brandenburška vrata spomenik podjele i ujedinjenja, Bernauer Strasse poznata po bijegovima i najvećem broju tunela.

Centar dokumentacije Bernauer posjetilo je 2010. godine 500.000 ljudi, uglavnom školaraca, prema 300.000 godinu dana ranije.

U sklopu komemoracija 50. obljetnice izgradnje, savezna država restaurira 175 metara zida kojima je prijetilo urušavanje. Radovi bi trebali završiti do 13. kolovoza.

Druge dva dijela zida su prepuštena umjetnicima. Nijemac Ben Wagin je posadio "Parlament stabala" u četvrti ministarstava, a slikari cijelog svijeta su pokrili freskama 1,3 km "East Side Gallery" osvježene za 20. obljetnicu pada zida 2009.

Postoji i Mauerweg, pješačka i biciklistička staza duž zida.

Komadići zida, više ili manje autentični, koje turisti kupuju pokazuju "fascinaciju komadićima betona" koji za sve potlačene narode ostaju simbol nade.