Indija - i osobito sljedbenici hinduizma, ionako imaju osobit odnos prema životinjama. Ipak, kad je riječ o morskim sisavcima, mnogi Indijci će možda provesti čitav život a da nikad nisu uživo vidjeli nekog dupina ili kita.

Ali dok su mališani i odrasli oduševljeni što mogu vidjeti umijeća morskih bića, takvi parkovi imaju i svoju vrlo mračnu stranu. "Nema boljeg nego izložiti nekoliko životinja, pogotovo ako su one tako osjetljive i inteligentne kao dupini", objašnjava Belinda Wright iz Društva za zaštitu divljih životinja Indije. "To je odličan način za zaradu." Ali to se mijenja: kako raste blagostanje u toj zemlji, tako je postala i velika moda odlazaka u "akvaparkove". U takvim zabavnim parkovima su najčešće glavna atrakcija dupini ili neki slični morski sisavci koji u bazenima izvode vratolomije. Posao takvim parkovima i u Indiji ide sjajno, pa se masovno planira gradnja novih, još većih zabavišta, u Delhiju, Kochiju, Mumbaiu...

Mlade ženke uzimaju, ostale - ubijaju

Mitra dodaje i kako za te preživjele ženke zapravo tek počinje pravi pakao. Jer, kod kopnenih životinja koje se na primjer smještaju u zoološke vrtove, već odavno se pokušava koliko-toliko imitirati njihovo prirodno stanište: drveće gdje se mogu verati, pećine gdje se mogu skrivati, bare u kojima mogu plivati...Ipak, ova i druge organizacija već dugo organizira prosvjede protiv gradnje takvih zabavišta jer zna i stvari koje posjetitelji ne vide.

Tako i Puja Mitra iz Federacije udruga za zaštitu životinja Indije objašnjava kako se uopće love takve životinje: "Većina dupina i kitova u zatočeništvu je uhvaćena u divljem ulovu, u Japanu, Karipskom moru, oko Salomonskih otočja i u dijelovima Rusije. Način kako ih se lovi je veoma okrutan: skupinu dupina navode u ograđen plićak i tamo se odabiru životinje pogodne za takve parkove. To su najčešće mlade ženke koje nemaju nekih oštećenja na tijelu. Ostale životinje se često ubija."

Ali kod dupina je njihovo prirodno okružje - beskonačno prostranstvo mora. Navodi i ispitivanja po kojima se takve životinje još jedva oglašavaju u zatočeništvu svojim piskavim znakovima na pragu onoga što može čuti ljudsko uho. Razlog je jednostavan: takvi ultrazvučni tonovi tim inteligentnim životinjama služe za orijentaciju i ispitivanje okoliša, ali se u zatočeništvu odbijaju od stjenki bazena i dovode životinja doslovce do ludila. Baš kao u nekadašnjim zoološkim vrtovima gdje su životinje držane u sićušnim kavezima, tako nije rijetkost da dupini i orke lome zube, histerično grizući zidove i rešetke kaveza u kojima ih se drži pod vodom.

Povod za masovne prosvjede je bila gradnja novog zabavnog parka u lučkom gradu Kochi (bivši Kočin) na jugu Indije. Mjesecima je tisuće ljudi prosvjedovalo protiv budućeg logora za morske sisavce - i ovaj put je nadležno ministarstvo objavilo priopćenje kakvo se još jedva može naći drugdje u svijetu.

Naime, indijsko ministarstvo za okoliš i šumarstvo je preporučilo vladi da zabrani takve zabavne parkove i "sve ostale priredbe gdje se komercijalno koriste morski sisavci koji žive u zatočeništvu". U priopćenju, ministarstvo smatra kako je očito da su te životinje izuzetno inteligentna bića i da se zato "prema njima treba odnositi kao prema osobama ne-ljudskog obličja" koje onda imaju i svoja vlastita prava.

Zapravo, takvi akvatoriji - i bilo kakvo korištenje i trgovanje morskim sisavcima su trenutno zabranjeni samo još u tri zemlje na svijetu: Čileu, Kostariki i - Mađarskoj. No ovaj dopis indijskog ministarstva dupinima svjedoči i osobnost, nešto što već duže vrijeme traže znanstvenici koji se bave morskim sisavcima i organizacije za zaštitu životinja.

Što nekoga čini "osobom"?

Jedna od vodećih stručnjakinja na tom području, Lori Marino uopće ne sumnja kako dupini i njihovi sudruzi, zaslužuju takav status. Nije samo riječ o veličini njihovog mozga - pa i čeonog režnja, dijela koji se povezuje s inteligencijom, nego i o posve jasnim dokazima kako je riječ o inteligentnim bićima.

Zato je i ova znanstvenica među onima koji su prije tri godine u Helsinkiju potpisali Deklaraciju za pravo morskih sisavaca i u Indiji su mnogi sretni što je njihova zemlja konačno krenula tim putem. Jer, i Indija ima svog, gotovo istrijebljenog slatkovodnog dupina iz rijeke Ganges i Belinda Wright se nada kako će to biti povod da se pažnja usmjeri i na tog morskog sisavca.

Ovako, osim što je uvršten u popis ugroženih vrsta, nije učinjeno osobito mnogo. Čak i program zaštite bi, po postojećim planovima, trebao završiti - 2020. godine.Oni imaju svijest o samima sebi, slično kao i čovjek, oni mogu razumjeti apstraktne pojmove i - u svojim okvirima, koriste čak i oruđe. Oni komuniciraju, imaju čak i svojevrsne "dijalekte" gdje se jedno pleme razlikuje od drugih, a imaju i svojevrsni "potpis" kojim se jedna životinja može prepoznati između ostalih.