Kako god da je ispalo bilo bi povijesno. Bilo je samo pitanje hoće li tu povijest pisati jedna žena ili jedan Afroamerikanac.

Dogodilo se ovo potonje pa će u utrci za američkog predsjednika u studenome po prvi puta sudjelovati jedan crnački senator. Barack Obama osvojio je sve simpatije demokratskih birača i vjerojatnu nominaciju svoje stranke. Na tom je mukotrpnom i dugotrajnom putu, što su ga svjetski mediji pratili više nego ijedan dosad, porazio veliku protivnicu, senatoricu New Yorka i nekadašnju prvu damu SAD-a Hillary Clinotn. I nije mu bilo lako. U utrku je ušao kao autsajder, borio se s imidžem Clintonovih i svim mogućim američkim predrasudama, te na kraju trijumfirao.

Politički teret

Njegove pristaše u utorka su se konačno mogle prepustiti euforiji i predviđanjima da će njihov miljenik svojim porukama nade promijeniti Ameriku i svijet. No, povijest koju Obama već tako naveliko piše morat će još neko vrijeme pričekati. Njegov put do Bijele kuće daleko je od kraja, a i zapreke na njemu su goleme. Prvo, Obama sada ulazi u ring s ratnim veteranom, vjerojatnim republikanskim kandidatom Johnom McCainom čija domoljubna demagogija još uvijek dobro prolazi kod velikog broja Amerikanaca. McCain će za Obamu biti sve samo ne ‘mačji kašalj’.
Drugo, snaga i jedinstvo Demokratske stranke na ovim su predizborima ozbiljno načeti.

Krivnju za to definitvno snose i Obama i Hillary jer su se proteklih 16 mjeseci bespoštedno udarali gdje god su stigli, a da nisu razmišljali o posljedicama koje će jedno od njih na kraju morati snositi. Treće, možda i najvažnije, Obama je pobjedom došao pod snažan pritisak javnosti oko pitanja tko će biti njegov izbor za potpredsjednika. Odluka je to koja opako grca pod političkim teretom, posebno kada se jedan od kandidata za nju sam po sebi nameće. Dosad je bio običaj da nominirani kandidat za potpredsjednika bira onog kandidata kojega je porazio na predizborima. Međutim, običaj nije i obaveza. Simpatizerima Hillary Clinton njezin bi izbor bio sasvim logičan potez Obame.

Mladost i neiskustvo

Senatorica je iskusna političarka, svojom pojavom korektno bi izbalansirala Obaminu mladost i manjak uvjerljivosti na vanjskopolitičkom planu. Uostalom, Hillaryni glasači, mahom bjelačka radnička klasa, jasno su dali do znanja da će u studenome, u slučaju da Obama bude predsjednički kandidat, bojkotirati izbore ili čak glasati za McCaina. Obamini savjetnici ipak smatraju da bi mladi senator na sebe trebao preuzeti taj rizik i zahvaliti se Hillary na njezinoj velikodušnoj ponudi da mu pomogne u utrci za Bijelu kuću. Razlike među njima su nepremostive, poručuju, a i nekadašnja prva dama previše se iskompromitirala blaćenjem svog suparnika u kampanji. Pitanje je samo hoće li Obama imati dovoljno političke hrabrosti da zauvijek zaključi eru Clintonovih.