Svjetska banka već dugo upozorava da je hrvatski zdravstveni sustav preskup. No, teško će nas itko natjerati na drastične promjene jer je zdravstvo jedno od rijetkih područja u kojem nema jedinstvene europske politike, nego je ovisno o tradiciji, količini novca i razini medicine.

Način vođenja zdravstvene politike u Hrvatskoj mogao bi dovesti do toga da nam 2025. godine udio zdravstva u cjelokupnom BDP-u bude veći od 14 posto, piše Jutarnji list.

Zdravstvo je težak i trom sustav pa se i Svjetska banka slaže da nema takve reforme koja bi u kratkom roku donijela veće promjene na bolje.

Što se Hrvatske tiče, iz Svjetske banke naglašavaju da nam je najveći problem 68 bolnica koje gomilaju potrošnju hladnog pogona, a svi imalo kompliciraniji slučajevi rješavaju se u šest velikih hrvatskih bolnica.

Također, od ideja koje su trebale puniti zdravstveni proračun ostalo je samo dopunsko zdravstveno osiguranje, a ni ono ne pomaže u očekivanim iznosima. Naime, sve je manje onih koji uredno plaćaju uzete police dopunskog osiguranja.

Visoke participacije za koje se inače zalaže i Svjetska banka, uvedene početkom godine, smanjile su odlazak pacijenata liječnicima obiteljske medicine jer ne žele plaćati 15 kuna po posjetu.

No, to je dovelo do toga da se povećao broj dolazaka u hitne bolničke službe za 20 posto, dakle, opet više posla za ionako pretrpane bolnice.

Želi li smanjiti udio zdravstva u BDP-u, Hrvatska će morati više ulagati u prevenciju jer se samo tako mogu smanjiti troškovi za liječenje. To je trend kojem teži sve više europskih zemalja, posebice onih koje imaju dobro organizirani sustav.